MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (6)

 jedno od tri zvona na  prijeratnoj crkvi - srušena 1992.)

_________________________________________________

51.

KRUŠNICA – dio peći (šporeta) u kojem se peče kruh ali i ostalo, rerna [pr. Zatvori cug da se ugrije krušnica.]

52.

ŠPORET – peć na drva, govori se i šparet; štednjak (pr. Prije nego li će padati kiša šporet toliko povraća dim da je skoro nemoguće odložiti vatru.)

53.

STOŽINA – drveni stup debljine 15-20 cm i visine 4-5 m koji zaboden u zemlju služi da bi se oko njega dilo sijeno ili slama. U Svilaju  se nije uobičavalo govoriti stog sijena ili slame nego se jednostavno govorilo sijeno (sadìveno)  ili slama. (pr. Pokojni brat Andrija je znao lijepo saditi sijeno oko stožine.)

54.

MOTKA – 1. drveni štap 2-3 metra dužine (možda i duže) koji služi za tresti šljive. 2. ravno drvo većeg prečnika (otprilike kao i stožina) i odgovarajuće dužine koje služi za učvršćivanje (vezanje) voza sijena, slame, klašure, snoplja... (pr. 1. Uzeo bi motku i udarao po šljivovim granama da su padali i lišće i grančice zajedno sa šljivama. 2. Kad bi smo natovarili voz na kola onda bismo svezali motku da se voz ne privrni.)

55.

VOZ – kaže se voz sijena, slame itd kada je isto natovareno na drvena kola, platon ili prikolicu. (pr. Na platon bi se montirale lege i onda bi se mogao natovariti puno širi i duži voz.)

56.

BANKETA – ili banjketa, kamara ili skup na koji su složeni snopovi klašure. (pr. Kao djeca znali bismo se sakrivati iz banjketa i ulaziti unutra, tako da su to bile prave avanture.)

57.

CURIK, UOT, AR, EEE  – komande pri radu i vožnji sa zapregom (za nazad. skretanje ulijevo ,udesno, za zaustavljanje)

58.

BUNJIŠĆE – također bunišće, smeće (pr. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali.)

58.

LEMUNZIJA – kod Klaića lemozina – elemozina; milodar u crkvi. (pr. Lemunzija u Kruv svetog Ante je uvijek bila nešto posebno u našem kraju, ako bi se u normalnu lemunziju dala jedna marka u Kruv svetog Ante bi se dalo deset.)

59.

KURTALITI – držati pravac tj razmak između redova prilikom sijanja kukuruza sa zapregom; tj uz pomoć kurtala – drveta povezanog  alkom s točkovima na koje se prikačuje sijačica – pomicatri točkove ako se skrene od već zasijanih redova. (pr. Mene je zapadalo kurtaliti dok je otac držao sijačicu a brat Andrija bi vodio krave)

60.

KURTALO – jedan tip držala kojim se upravljao razmak i ravnina redova pri sijanju kukuruza sa zapregom. (pr. Zato sam i zapamtio i zapisao da je postojalo kurtalo, mada se danas točno ne mogu prisjetiti svega)

--------------------------------------

RIJEČ PO RIJEČ(4)

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Vidim pjesnice da si ostao pjesnik i da si ponio Svilaj sa sobom i da si ga u tudini obukao u rijec , te mu dao dostojanstvo, koju su mu oduzeli, jer je bio malo mjesto, kao sitni, nasukani komadic kruha u slijepom crijevu atlasa, a ti si mu vratio jezik, koji mu je oduvijek pripadao, kojim su disali nasi preci. Kako bi se obradovali, da cuju, da djeca njihove djece pripovijedaju svojoj djeci na njihovom jeziku, o vremenu ispod duda!

________________________________________________

Kata Ravnjak-Matanović

Bok rodjak,kako ste,sta ima kod vas,evo ja u njemackoj kod mojih,pa sam saznala par novih rijeci,ako ih nebudes vec imao....Kumlejsati-bojati crvenom zemljom sporete.Krpelje-drveni dio koji je spajao đeram i kovu..Trkača na zubači,dio koji je ustvari trkao ili odredjivao smjer...

Gaz,blato za kuce...Prvačiti,kopati kuruz prvi puta...

pozdrav za sve,kad sta novo saznam,javim ti...

_________________________________________

Stanić Ilija

cebe i schvargla

___________________________________________________

  
jozo.matanovic.96

raljka jel to bio naziv za neku zdjelu

_______________________________________________-

Antonela Kohon

Inizio modulo

bilo bi lijepo Franjo kad bi se ovo izdalo u obliku neke knjigice,da ne ostane samo u ovom obliku.Ideja da to sve skupis na jedno mjesto je odlična i želim ti puno uspjeha

__________________________________________-

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Evo i ja se uključujem :pošto je sada jesen, vrijeme je da se sa komačem komaju kuruzi, meću u sepet, a potom loži vatra sa odlagom od otučaka, pa kad se zagrije štednjak da se na njemu ispeče kava, da se špice ljuskaju-nedaj Boze da bude kakva kijameta.Zatvorite pendžere, jer je hladnu u ganjku, unesite legenj, zimi se puno mokri i ne zaboravite da se pokrijete crljenim jorganom. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali. A joooj, umijte se prije spavanja, jer vam je lice brzgavo i utrnite svjetlo!

---------------------------------------------------------------------------

Kata Ravnjak-Matanović

 nije štednjak Ruzo,šporet...ili šparet...

---------------------------------------------

Ruzica Kopacevic-Milicevic

 je, je sporet, ali i stednjak se koristio, a sporet ima veze sa madjarskim jezikom....

----------------------------------------------

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (5)

41.

JAPAGA – prilikom gradnje obrambenog nasipa  od poplava uz Savu ostale su iskopine obično zarasle u šumu ali u nekima se lovila i riba ili kupalo. Isto tako tako i druge iskopine. Kaže se i japura. (pr. Kad bi opala Sava i došli malo topliji dani onda bismo lovili ribu po japagama.)

42.

JAPURA – isto što i japaga (pr. Upao je u japuru i bio je mokar i prljav.)

43.

VAGAŠ – udubina na kolskom putu koju je vrlo bitno izbjeći kada se vozi “voz” sijena ili slame ili klašure jer može doći do prevrtnja usred ljuljanja. (pr. Jedan točak je upao u vagaš i voz se prevrnuo.)

43.

ŠLAJS – (ili šlajz) naziv za ustavu, branu na nasipu kroz koji se ispuštala voda nakon što bi se Sava povukla u svoje korito. Ostatak jednog šlajsa je na nasipu naspram Stružaka. (pr. Sjedili smo na šlajsu i pušili.)

44.

PRZNITI – prljati (pr. Momci su zaprznili cijelo dvorište sa slamom i bacili kapiju u Bušćanicu uoči Cvjetne nedjelje, jer se u kući nalazila lijepa cura.)

45.

PESNAVITI – prljati (pr. Bio je pesnav od glave do pete.)

46.

PALOMA – papirnate maramice tako nazvane po jednoj marki istih (pr. Imaš li jednu palomu da istresem nos.)

47.

ZADRUGA – kod nas u selu se uvriježilo tako nazivati prodavnicu možda stoga što je u okviru te institucije bila i prodavnica. Tako stariji i dan danas govore: “Otiđi u zadrugu i kupi mi kilu kruva”

48.

PAPE – čarape ispletene od vunice, mogu biti i sa bogatim ukrasima (određeniji naziv za takve je “telci”) koje se nose u hladnije doba godine. (pr. Baba mi je isplela pape.)

49.

TELCI – ukrašene ispletene čarape od vunice karakteristične za naš kraj. (pr. Moja mama je imala punu vreću telaka koji su joj ’92. ostali u Svilaju.)

50.

LAJATI – psovati. Kao što označava i pseći lavež isto tako se kaže i za psovanje. (pr. Laje k’o ćuko)

RIJEČ PO RIJEČ (3)

jedna stara foto - nemam pojma tko je


-----------------------------------------------------------------------------------------

Pavomarija Beljan

 komplimenti Franjo za rijecnik,lijepo se podsjetiti, steta sto se stidimo i pricati tako.Ja se sjecam djeda Joze koji je upotrebljavao nazive kjeva za curu,undekarce kad je pokazivo prstom na neko mjesto ili stvar, kanaplja za konopc, treba to oplest(udariti) stranjgom ako ne slusa...

________________________________________

Stanić Ilija

 (nemoj zaboravit teljug)

________________________________________________

Marko Matanović

 ne "primenjčite se", ako vas čuje Beli Marijančev, bit će "belaja"

_______________________________________________________

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (4)

31.

STUKNUTI  –  (stuk se) jedna od komandnih riječi koje su se koristile u upravljanju zapregom. Otac je sa riječju “stukse” vraćao krave u zapregi nazad (kod konjske zaprege se koristilo uglavnom “curik”), dok je sa riječju “ost” komandirao da krave skreću ulijevo (a otac je “curik” koristio za skretanje zaprege udesno). U govoru je značilo vrati se malo nazad, curikni se. (pr Stukni se malo nazad.)

32.

KUBURA – vrsta crijepa tj jedan element koji služi pri pokrivanju krovova i stavlja se na vrhu krova da sastavi dvije strane a u obliku slova V izvrnutog je napravljen. Dužine je 2-3 crijepa. Kaže se i koruga. (pr. Oluja je odnijela kuburu sa kuće.)

33.

KORUGA – isto što i kubura (pr. Koruge se moraju zaliti cementom da ih ne odnese vjetar)

34.

KOZA – naprava od drveta u obliku duplog slova X koja služi pri rezanju drva, a također i slična naprava na koju se stavljaju daske prilikom zidarskih ili sličnih radova na malim visinama (pokretna skela). Još se kaže i kozlić (pr. Stavili bi drvo na  kozu i onda bismo ga rezali sa ručnom testerom.)

35.

STAN – (tkalački) naprava od drveta za tkanje. Nije mi poznat drugi naziv koji se kod nas eventualno koristio. Uz stan ido još mnoge riječi kao sastavni dijelovi naprave i tkanja koje ja ne bih znao opisati kao primjerice čunak, osnova… (pr.  Baba Zeka je tkala na stanu ćilim.)

36.

PLATON – mala prikolica za traktor ili za konjsku zapregu, domaće izradbe, uglavnom od drveta sa gumenim kotačima. (pr. Natovarili smo pun platon bundava)

37.

DUME (kod Klaića dumen) – zid dumenjak koji zatvara krovište tj tavan. (pr. Koji put bi oluja znala srušiti i dume)

38.

POTKOLJENAČA – otkana ili izvezena prostirka koju su žene nosile u crkvu i na kojoj su klečale. Muškarci su nosili jastučić. (pr. Mama je klečala na potkljenači)

39.

BACIKLO – izvrnuta riječ biciklo. (pr. Došao bi komšija i uvjek bi tražio baciklo.)

40.

GASTIONA – izvrnuta riječ gostiona. (pr. Rekao bi da hoće ići u gastionu.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (3)

PRAKLJAČA

 _______________________________

21.

ROMAN – u našem selu uobičajeno naziv za petparačko izdanje , tako se dijeli na ljubavni ili kaubojski a glavna podjela bijaše: crtani i pisani roman. Pod crtanim se podrazumijevao strip (Blek Stijena, Zagor i Čiko, Tex Viler...) Pod pisane romane se podrazumijevalo uglavnom šund petparačka izdanja (kaubojski, ljubavni...) 

Suprotno se knjiga nikad ne naziva romanom (sa iznimkom ukoliko bi stripovi bili ukoričeni). Knjiga  na našoj strani nije doživjela popularnost. (pr. Bio je u Brodu i kupio je roman o Zagoru)

22.

PAROK – paroh, svećenik, ujak (pr. Došao nam je novi parok na župu.)

23.

UJAK -  parok, svećenik. Za turske vladavine narod je tako nazivao svećenika da bi izbjegli progonstva i nedaće (pr. Ispovidio sam se i ujak mi je odredio dobru pokoru.)

24.

FALITI – hvaliti (pr. Faljen Isus!)

25.

KRUV – kruh (pr. Mama je ispekla kruv i cijela kuća miriše)

27.

GRUDICA (šećera) – ovo nije možda samo za naš kraj karakteristična riječ ali ću je zapisati radi sjećanja. Na pakovanjima u prodaji uvijek stoji “šećer u kocki” ili slično. U našim krajevima se skoro kultno koristila prilikom pijenja kave: fildžan kave  i grudica šećera. A nekada kad nije bilo bombona u izobilju tj nije bilo novaca za takve darove djeci – bake su donosile grudicu šećera na dar mnogobrojnoj djeci u rodbini. Prije nego što bi pošla u goste baka bi stavila u njedra šaku grudica šećera u njedra, te onda kad bi stigla tražila bi po njedrima pred nestrpljivom djecom taj slatki dar koji bi mi djeca u slast nabrzinu posisali. (pr. Popiti kavu s grudicom šećera e to ti je baš ćeif.)

28.

PRAKLJAČA – drvena naprava koja služi kao pomagalo prilikom izbjeljivanja rublja.. Istesana je u obliku krova na dvi vode sa okruglom ručkom, dok je donja ploha ravna i sa njome se tuklo po rublju (pr. Kako se samo mlatilo sa onom prakljačom po rubinama da je sve zvečalo.)

29.

PARIJENCA – naprava koja je služila za zaparivanje rublja. Rublje bi se zajedno sa lugom (pepel) od drva složilo u parijencu i onda bi se preko toga sipala kuvajuća voda (ako me sjećanje dobro služi). Izrađena je od šupljeg drveta, u obliku cijevi, visine najviše do jednog metra (pr.Moraću pitati mamu je l’ se lug stavljao i u lukšiju kao i u parijencu.)

30.

PROARATI – pravilno bi bilo prooravati. Najčešće se proara kuruz kad je zasijan u redove. Proara se između redova da bi ostalo što manje za kopanje sa motikom. Najpraktičnije je proaranje sa konjem a mi smo proarali sa kravama dok se danas radi traktorom. (pr. Cijelo jutro je proarao žito.)

RIJEČ PO RIJEČ (2)

Ivanka Tomic-Matanovic

a gdje je pokljukusa i privrate.... eh kad se samo sjetim al se nekad dobro jelo.... pa legenj (lavor), jendek i japaga, a kad sad za svi svete krenemo na greblje.....

________________________________________________________

samo tako malo rijeci, a Svilajci su tako rjeciti

______________________________________________

RIJEČ PO RIJEČ

ajmo dalje

znam da ima puno nezapisanih   riječi i onih koje treba iščupati sa najdna zaborava

evo Pejo je njaktivniji suradnik

ja ću malo pomalo uvrstiti sve riječi do kojih dođem

nedajmo ništa zaboravu

---------------------------------------------

Pejo Matanovic GSvilaj

Baga-buba
Laga-duda

_________________________________

TREŠ VRŠI ŠENICU (moj tata, komšija Peša Pepin i drugi)

 

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (2)

nastavljam prepisivati iz moje prijeratne bilježnice

i one riječi koje su već spomenuli suradnici

ili one riječi koje su u upotrebi na širem području

ZNAM DA JE VRLO TEŠKO POBIJEDITI STID I PRIZNATI ONO ŠTO SMO BILI U DJETINJSTVU

ONO ŠTO SU NAŠI KORIJENI

ONO ŠTO U BITI JESMO

hrabro

i ja sam se godinama stidio i hvala Bogu da sam uspio pobijediti taj stid

možda poneke od ovih riječi probude u nama davno uspavanu i nepreglednu ljepotu naših krajeva

idemo naprijed u našu prošlost:

na fotografiji:moj otac Pejo i mama Ana (sa kravljom zapregom smo obavljali veliki broj poslova)

4.

PRACIJEP – ruda (vidi) na zaprežnim kolima za volove (ili krave) – rascijepljeno  drvo koje spaja kola i jaram. Za razliku od rude kojastoji u vodoravnom položaju, jer je pričvršćena za konstrukciju kola ili platona, pracijep je prišvršćen za prednju osovinu i kad je slobodan od zaprege pada na tlo. To je čvrsto drvo (meni je nepoznato koje) , prečnika 10 -20 cm, dužine kolika je dužina vučne snage. (pr. Digni pracijep da upregnemo volove)

5.

TELJUG – sastavni dio za uprezanje volova (ili krava) u jaram. Napravljen je od drveta (moj otac je koristio jasen) koje je smotano u obliku slova U a u jednim kraku su rupe za žbice.

(pr. Prvo se stavi teljug volu na vrat pa se onda teljug ubode u jaram i pričvrsti se žbicom da ne ispadne)

6.

NJEŠTO – nešto, izrijek kod starijih (pr Nješto me gleda poprijeko)

7.

FAJERCAG – upaljač, iskrivljena njemačka riječ (u Kljaićevom riječniku stranih riječi: fajercajg)

(pr. Daj mi fajercag da pripalim cigaru)

8.

VIJETNAMKA – vjetrovka, jakna izrađena po uzoru na američke vojne,popularna i nošena 70-tih  i početkom 80-tih (pr. Vidiš onog frajera u vijetnamki)

9.

BRIJEG – u našem zemljoradničkom govoru označava povišeno mjesto na njivi (pr. Na brijegu mi je rodilo dobro ali je u mlaki sve voda potušila)

10.

MLAKA (izgovor kao u riječi svraka dok sa izgovorom kao u riječi mlak; mlaka; mlako – označava ime jedne njive – množina Mlake) – u našem zemljoradničkom govoru mjesto na njivi na kojem često leži voda od kiša ili od visokog vodostaja Save. (pr. Ove godine zbog ove suše samo u mlaki je rodilo a na brijegu se sve posušilo)

11.

JARAK – kanalić za istačanje vode sa njive. Nastaje razaranjem brazdi. (pr. Išao sam pročistiti jarke da isteče voda)

12.

SIP – nasip. Uz rijeku Savu i uz kanale obrambeni nasip  protiv poplava. (pr. Sava se izlila od sipa do sipa)

13.

SPUŽ – puž (pr. Jesi li išo ove godine brat spuževe?)

14.

ISAN – inksan (turcizam), osoba ljudska (pr. Kaki je to isan kad toliko suje)

15.

BABAK – drveni stup u ogradi, za razliku od kolca to je obično postavljen u ćošku (uglu) ili uz kapiju, a mož biti i u cijeloj ogradi. Nisam siguran da se ova riječ ne upotrijebljava i za betonske (pa tako i za željezne) babke. (pr. Kad sam bio malen popeo bih se na babak i sjeo i gledao kako tetak Mijo potkiva konje)

16.

KOC – kolac (pr. Otac me upita: “Jesi li zašiljio koceve?)

17.

SKOČAVICA – ziherica, igla skopčanica, za skopčavanje, još se kaže i skovča (pr. Stavi skočavicu ako ti je otpala pula)

18.

NASKRADATI – nastradati  (pr. Mili Bože što smo naskradali devedeset druge)

19.

MUŠTULUK – donošenje dobre vijesti koja se nagrađuje (pr.Odnio sam babi Ruži muštuluk i dobio iljadarku)

20.

TUCAK – uskršnje obojeno jaje (pr. Pobijedio bi i odnio onaj čiji tucak razbije obje strane tucaka drugog igrača u ovoj Uskršnjoj tradiciji)

ZA NAŠ RIJEČNIK

Zahvaljujem svim koji pridonose ovom našem riječniku... reći ću slobodno jednom od najbogatijih riječnika koje sam imao prilike čutu makar u ovim dijelovima svijeta.

 (Primjera radi, napomenuću da sam od svoje rodbine čuo poseban naziv za svaku vrstu rođaka, i to bih volio da se negdje zapiše, netko tko to može dobro provjeriti, sestrić, bratićka, stričevićka ili kako već ide po redu naše gramatike.)

Evo ovdje onoga što su mi poslali prijatelji preko FB ili na blog

mr.sc. Anto Knežević, predsjednik udruge “fra Grga Vilić”, radi na riječniku ovih naših krajeva i vjerujem da ćemo mu uspjeti malo pripomoći.

____________________________________________________________

______________________________________________________________

SURADNICI – potpisao sam ih kako su predstavljeni na internetu a ako netko želi da ga potpišem drugačije, javiće mi pa ću

_________________________

Lacky Gord

Olba rakije- pola litre rakije.

____________________________________

Pejo Matanovic GSvilaj

Brzgav-musav,zamazanog lica
Monta-stropni blok
Suruntija-nevrijeme a čuo sam i "salauka"
Šotara-krunjač za kukuruz
Duvar-zid u prostoriji
Skemlija-drvena sjedalica bez naslonjača
Ijer-u značenju "zašto"
Obikla-Znači navikla,privikla a obično se koristilo kad nevjesta dođe pa se pita "kako si jesi se već obikla"
Kodom-znaci tek,upravo,maloprije npr "kodom sam dosao"
Babak-stup u ogradi
Vinjaga-drvena ili metalna konstrukcija uz koju se penje vinova loza

_______________________________________________________

Tepih zovu stariji i tepik
Kredenac-nesto slicno vitrini ili komodi
Ogreljiti ili ogrečaniti-ogrebati
Suboriti-srušiti
Lug-pepeo

--------------------------------------------------------------------------

Utruniti-ugasiti npr."utruni taj radio" (čudno da se nije nitko prije sjetio ovog izraza :D

Uteći-pobjeći
Uketiti-nešto kao skameniti se od straha

______________________________________________________________

Ambrela-kisobran
Napako-znaci naopako a kaze se i "s opake strane" sto znači "s druge strane ili na poleđini"
Deder-daj

_____________________________________________________________________________

Stanić Ilija

-nakastile sam išao u dućan ...:)

-ma de ba jami )

_________________________________________________

Slavica Pavlović Vucić

Gubice-usne, Pendžer-prozor, Račanjka-pekla se i darivala na badnjak,u G.Svilaju su je zvali Stambolka,a u Vrbovcu kod moje druge bake Duga...a moja baka Slavka je zvala Tepih-pepik, Vitrina-vitorina a mi smo je djeca stalno ispravljali i smješkali se...sad se i meni to isto dešava,dečki mi sa smješkom repliciraju..Otoman-krevet sa žicama bez naslona...Užeg-stric kovač ga je kovao za razgrtanje žere...

________________________________________________________________________________

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (1)

počeo sam prepisivati iz jedne prijeratne bilježnice ove riječi koje sam bio počeo prikupljati

dok je bilo puno starijih koji su ih upotrijebljavali i znali njihovo značenje

ima nas puno koji biusmo htjeli oteti od zaborava puno lijepih naših originalnosti pred nadirućom globalizacijom

pozivam i molim sve koji mogu riječju, fotografijom, dokumentacijom ili bilo čime potpomoći

ispraviti moje eventualne pogreške

hvala vam unaprijed

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI

koje se čuju u Svilaju

TJ RIJEČI IZ MOG DJETINJSTVA

1.

DOLJNJI – Izrijek za “donji” u selima Gornji i Donji Svilaj (primjer: Idem u Doljnji Svilaj.)

2.

POLA – Okrugla drvena posuda koja je napravljena motanjem tanke drvene ploče (5 – 10 mm) i odozdo zatvorena sa dnom od istog materijala. Po izgledu kao doboš - bubanj. U našoj kući se upotrijebljavala za mrviti u nju kukuruz ili slične radnje (primjer: Namrvi pola pole žita.)

3.

PULA – dugme, puce (pr. Baba Zelenkuša je znala govoriti: Ugasi tu Bijelu pulu /misleći na Bijelo dugme/ i navij Bubala da pjeva.)

__________________