MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (3)

PRAKLJAČA

 _______________________________

21.

ROMAN – u našem selu uobičajeno naziv za petparačko izdanje , tako se dijeli na ljubavni ili kaubojski a glavna podjela bijaše: crtani i pisani roman. Pod crtanim se podrazumijevao strip (Blek Stijena, Zagor i Čiko, Tex Viler...) Pod pisane romane se podrazumijevalo uglavnom šund petparačka izdanja (kaubojski, ljubavni...) 

Suprotno se knjiga nikad ne naziva romanom (sa iznimkom ukoliko bi stripovi bili ukoričeni). Knjiga  na našoj strani nije doživjela popularnost. (pr. Bio je u Brodu i kupio je roman o Zagoru)

22.

PAROK – paroh, svećenik, ujak (pr. Došao nam je novi parok na župu.)

23.

UJAK -  parok, svećenik. Za turske vladavine narod je tako nazivao svećenika da bi izbjegli progonstva i nedaće (pr. Ispovidio sam se i ujak mi je odredio dobru pokoru.)

24.

FALITI – hvaliti (pr. Faljen Isus!)

25.

KRUV – kruh (pr. Mama je ispekla kruv i cijela kuća miriše)

27.

GRUDICA (šećera) – ovo nije možda samo za naš kraj karakteristična riječ ali ću je zapisati radi sjećanja. Na pakovanjima u prodaji uvijek stoji “šećer u kocki” ili slično. U našim krajevima se skoro kultno koristila prilikom pijenja kave: fildžan kave  i grudica šećera. A nekada kad nije bilo bombona u izobilju tj nije bilo novaca za takve darove djeci – bake su donosile grudicu šećera na dar mnogobrojnoj djeci u rodbini. Prije nego što bi pošla u goste baka bi stavila u njedra šaku grudica šećera u njedra, te onda kad bi stigla tražila bi po njedrima pred nestrpljivom djecom taj slatki dar koji bi mi djeca u slast nabrzinu posisali. (pr. Popiti kavu s grudicom šećera e to ti je baš ćeif.)

28.

PRAKLJAČA – drvena naprava koja služi kao pomagalo prilikom izbjeljivanja rublja.. Istesana je u obliku krova na dvi vode sa okruglom ručkom, dok je donja ploha ravna i sa njome se tuklo po rublju (pr. Kako se samo mlatilo sa onom prakljačom po rubinama da je sve zvečalo.)

29.

PARIJENCA – naprava koja je služila za zaparivanje rublja. Rublje bi se zajedno sa lugom (pepel) od drva složilo u parijencu i onda bi se preko toga sipala kuvajuća voda (ako me sjećanje dobro služi). Izrađena je od šupljeg drveta, u obliku cijevi, visine najviše do jednog metra (pr.Moraću pitati mamu je l’ se lug stavljao i u lukšiju kao i u parijencu.)

30.

PROARATI – pravilno bi bilo prooravati. Najčešće se proara kuruz kad je zasijan u redove. Proara se između redova da bi ostalo što manje za kopanje sa motikom. Najpraktičnije je proaranje sa konjem a mi smo proarali sa kravama dok se danas radi traktorom. (pr. Cijelo jutro je proarao žito.)