MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (6)

 jedno od tri zvona na  prijeratnoj crkvi - srušena 1992.)

_________________________________________________

51.

KRUŠNICA – dio peći (šporeta) u kojem se peče kruh ali i ostalo, rerna [pr. Zatvori cug da se ugrije krušnica.]

52.

ŠPORET – peć na drva, govori se i šparet; štednjak (pr. Prije nego li će padati kiša šporet toliko povraća dim da je skoro nemoguće odložiti vatru.)

53.

STOŽINA – drveni stup debljine 15-20 cm i visine 4-5 m koji zaboden u zemlju služi da bi se oko njega dilo sijeno ili slama. U Svilaju  se nije uobičavalo govoriti stog sijena ili slame nego se jednostavno govorilo sijeno (sadìveno)  ili slama. (pr. Pokojni brat Andrija je znao lijepo saditi sijeno oko stožine.)

54.

MOTKA – 1. drveni štap 2-3 metra dužine (možda i duže) koji služi za tresti šljive. 2. ravno drvo većeg prečnika (otprilike kao i stožina) i odgovarajuće dužine koje služi za učvršćivanje (vezanje) voza sijena, slame, klašure, snoplja... (pr. 1. Uzeo bi motku i udarao po šljivovim granama da su padali i lišće i grančice zajedno sa šljivama. 2. Kad bi smo natovarili voz na kola onda bismo svezali motku da se voz ne privrni.)

55.

VOZ – kaže se voz sijena, slame itd kada je isto natovareno na drvena kola, platon ili prikolicu. (pr. Na platon bi se montirale lege i onda bi se mogao natovariti puno širi i duži voz.)

56.

BANKETA – ili banjketa, kamara ili skup na koji su složeni snopovi klašure. (pr. Kao djeca znali bismo se sakrivati iz banjketa i ulaziti unutra, tako da su to bile prave avanture.)

57.

CURIK, UOT, AR, EEE  – komande pri radu i vožnji sa zapregom (za nazad. skretanje ulijevo ,udesno, za zaustavljanje)

58.

BUNJIŠĆE – također bunišće, smeće (pr. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali.)

58.

LEMUNZIJA – kod Klaića lemozina – elemozina; milodar u crkvi. (pr. Lemunzija u Kruv svetog Ante je uvijek bila nešto posebno u našem kraju, ako bi se u normalnu lemunziju dala jedna marka u Kruv svetog Ante bi se dalo deset.)

59.

KURTALITI – držati pravac tj razmak između redova prilikom sijanja kukuruza sa zapregom; tj uz pomoć kurtala – drveta povezanog  alkom s točkovima na koje se prikačuje sijačica – pomicatri točkove ako se skrene od već zasijanih redova. (pr. Mene je zapadalo kurtaliti dok je otac držao sijačicu a brat Andrija bi vodio krave)

60.

KURTALO – jedan tip držala kojim se upravljao razmak i ravnina redova pri sijanju kukuruza sa zapregom. (pr. Zato sam i zapamtio i zapisao da je postojalo kurtalo, mada se danas točno ne mogu prisjetiti svega)

--------------------------------------

RIJEČ PO RIJEČ(4)

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Vidim pjesnice da si ostao pjesnik i da si ponio Svilaj sa sobom i da si ga u tudini obukao u rijec , te mu dao dostojanstvo, koju su mu oduzeli, jer je bio malo mjesto, kao sitni, nasukani komadic kruha u slijepom crijevu atlasa, a ti si mu vratio jezik, koji mu je oduvijek pripadao, kojim su disali nasi preci. Kako bi se obradovali, da cuju, da djeca njihove djece pripovijedaju svojoj djeci na njihovom jeziku, o vremenu ispod duda!

________________________________________________

Kata Ravnjak-Matanović

Bok rodjak,kako ste,sta ima kod vas,evo ja u njemackoj kod mojih,pa sam saznala par novih rijeci,ako ih nebudes vec imao....Kumlejsati-bojati crvenom zemljom sporete.Krpelje-drveni dio koji je spajao đeram i kovu..Trkača na zubači,dio koji je ustvari trkao ili odredjivao smjer...

Gaz,blato za kuce...Prvačiti,kopati kuruz prvi puta...

pozdrav za sve,kad sta novo saznam,javim ti...

_________________________________________

Stanić Ilija

cebe i schvargla

___________________________________________________

  
jozo.matanovic.96

raljka jel to bio naziv za neku zdjelu

_______________________________________________-

Antonela Kohon

Inizio modulo

bilo bi lijepo Franjo kad bi se ovo izdalo u obliku neke knjigice,da ne ostane samo u ovom obliku.Ideja da to sve skupis na jedno mjesto je odlična i želim ti puno uspjeha

__________________________________________-

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Evo i ja se uključujem :pošto je sada jesen, vrijeme je da se sa komačem komaju kuruzi, meću u sepet, a potom loži vatra sa odlagom od otučaka, pa kad se zagrije štednjak da se na njemu ispeče kava, da se špice ljuskaju-nedaj Boze da bude kakva kijameta.Zatvorite pendžere, jer je hladnu u ganjku, unesite legenj, zimi se puno mokri i ne zaboravite da se pokrijete crljenim jorganom. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali. A joooj, umijte se prije spavanja, jer vam je lice brzgavo i utrnite svjetlo!

---------------------------------------------------------------------------

Kata Ravnjak-Matanović

 nije štednjak Ruzo,šporet...ili šparet...

---------------------------------------------

Ruzica Kopacevic-Milicevic

 je, je sporet, ali i stednjak se koristio, a sporet ima veze sa madjarskim jezikom....

----------------------------------------------

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (5)

41.

JAPAGA – prilikom gradnje obrambenog nasipa  od poplava uz Savu ostale su iskopine obično zarasle u šumu ali u nekima se lovila i riba ili kupalo. Isto tako tako i druge iskopine. Kaže se i japura. (pr. Kad bi opala Sava i došli malo topliji dani onda bismo lovili ribu po japagama.)

42.

JAPURA – isto što i japaga (pr. Upao je u japuru i bio je mokar i prljav.)

43.

VAGAŠ – udubina na kolskom putu koju je vrlo bitno izbjeći kada se vozi “voz” sijena ili slame ili klašure jer može doći do prevrtnja usred ljuljanja. (pr. Jedan točak je upao u vagaš i voz se prevrnuo.)

43.

ŠLAJS – (ili šlajz) naziv za ustavu, branu na nasipu kroz koji se ispuštala voda nakon što bi se Sava povukla u svoje korito. Ostatak jednog šlajsa je na nasipu naspram Stružaka. (pr. Sjedili smo na šlajsu i pušili.)

44.

PRZNITI – prljati (pr. Momci su zaprznili cijelo dvorište sa slamom i bacili kapiju u Bušćanicu uoči Cvjetne nedjelje, jer se u kući nalazila lijepa cura.)

45.

PESNAVITI – prljati (pr. Bio je pesnav od glave do pete.)

46.

PALOMA – papirnate maramice tako nazvane po jednoj marki istih (pr. Imaš li jednu palomu da istresem nos.)

47.

ZADRUGA – kod nas u selu se uvriježilo tako nazivati prodavnicu možda stoga što je u okviru te institucije bila i prodavnica. Tako stariji i dan danas govore: “Otiđi u zadrugu i kupi mi kilu kruva”

48.

PAPE – čarape ispletene od vunice, mogu biti i sa bogatim ukrasima (određeniji naziv za takve je “telci”) koje se nose u hladnije doba godine. (pr. Baba mi je isplela pape.)

49.

TELCI – ukrašene ispletene čarape od vunice karakteristične za naš kraj. (pr. Moja mama je imala punu vreću telaka koji su joj ’92. ostali u Svilaju.)

50.

LAJATI – psovati. Kao što označava i pseći lavež isto tako se kaže i za psovanje. (pr. Laje k’o ćuko)

RIJEČ PO RIJEČ (3)

jedna stara foto - nemam pojma tko je


-----------------------------------------------------------------------------------------

Pavomarija Beljan

 komplimenti Franjo za rijecnik,lijepo se podsjetiti, steta sto se stidimo i pricati tako.Ja se sjecam djeda Joze koji je upotrebljavao nazive kjeva za curu,undekarce kad je pokazivo prstom na neko mjesto ili stvar, kanaplja za konopc, treba to oplest(udariti) stranjgom ako ne slusa...

________________________________________

Stanić Ilija

 (nemoj zaboravit teljug)

________________________________________________

Marko Matanović

 ne "primenjčite se", ako vas čuje Beli Marijančev, bit će "belaja"

_______________________________________________________

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (4)

31.

STUKNUTI  –  (stuk se) jedna od komandnih riječi koje su se koristile u upravljanju zapregom. Otac je sa riječju “stukse” vraćao krave u zapregi nazad (kod konjske zaprege se koristilo uglavnom “curik”), dok je sa riječju “ost” komandirao da krave skreću ulijevo (a otac je “curik” koristio za skretanje zaprege udesno). U govoru je značilo vrati se malo nazad, curikni se. (pr Stukni se malo nazad.)

32.

KUBURA – vrsta crijepa tj jedan element koji služi pri pokrivanju krovova i stavlja se na vrhu krova da sastavi dvije strane a u obliku slova V izvrnutog je napravljen. Dužine je 2-3 crijepa. Kaže se i koruga. (pr. Oluja je odnijela kuburu sa kuće.)

33.

KORUGA – isto što i kubura (pr. Koruge se moraju zaliti cementom da ih ne odnese vjetar)

34.

KOZA – naprava od drveta u obliku duplog slova X koja služi pri rezanju drva, a također i slična naprava na koju se stavljaju daske prilikom zidarskih ili sličnih radova na malim visinama (pokretna skela). Još se kaže i kozlić (pr. Stavili bi drvo na  kozu i onda bismo ga rezali sa ručnom testerom.)

35.

STAN – (tkalački) naprava od drveta za tkanje. Nije mi poznat drugi naziv koji se kod nas eventualno koristio. Uz stan ido još mnoge riječi kao sastavni dijelovi naprave i tkanja koje ja ne bih znao opisati kao primjerice čunak, osnova… (pr.  Baba Zeka je tkala na stanu ćilim.)

36.

PLATON – mala prikolica za traktor ili za konjsku zapregu, domaće izradbe, uglavnom od drveta sa gumenim kotačima. (pr. Natovarili smo pun platon bundava)

37.

DUME (kod Klaića dumen) – zid dumenjak koji zatvara krovište tj tavan. (pr. Koji put bi oluja znala srušiti i dume)

38.

POTKOLJENAČA – otkana ili izvezena prostirka koju su žene nosile u crkvu i na kojoj su klečale. Muškarci su nosili jastučić. (pr. Mama je klečala na potkljenači)

39.

BACIKLO – izvrnuta riječ biciklo. (pr. Došao bi komšija i uvjek bi tražio baciklo.)

40.

GASTIONA – izvrnuta riječ gostiona. (pr. Rekao bi da hoće ići u gastionu.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (3)

PRAKLJAČA

 _______________________________

21.

ROMAN – u našem selu uobičajeno naziv za petparačko izdanje , tako se dijeli na ljubavni ili kaubojski a glavna podjela bijaše: crtani i pisani roman. Pod crtanim se podrazumijevao strip (Blek Stijena, Zagor i Čiko, Tex Viler...) Pod pisane romane se podrazumijevalo uglavnom šund petparačka izdanja (kaubojski, ljubavni...) 

Suprotno se knjiga nikad ne naziva romanom (sa iznimkom ukoliko bi stripovi bili ukoričeni). Knjiga  na našoj strani nije doživjela popularnost. (pr. Bio je u Brodu i kupio je roman o Zagoru)

22.

PAROK – paroh, svećenik, ujak (pr. Došao nam je novi parok na župu.)

23.

UJAK -  parok, svećenik. Za turske vladavine narod je tako nazivao svećenika da bi izbjegli progonstva i nedaće (pr. Ispovidio sam se i ujak mi je odredio dobru pokoru.)

24.

FALITI – hvaliti (pr. Faljen Isus!)

25.

KRUV – kruh (pr. Mama je ispekla kruv i cijela kuća miriše)

27.

GRUDICA (šećera) – ovo nije možda samo za naš kraj karakteristična riječ ali ću je zapisati radi sjećanja. Na pakovanjima u prodaji uvijek stoji “šećer u kocki” ili slično. U našim krajevima se skoro kultno koristila prilikom pijenja kave: fildžan kave  i grudica šećera. A nekada kad nije bilo bombona u izobilju tj nije bilo novaca za takve darove djeci – bake su donosile grudicu šećera na dar mnogobrojnoj djeci u rodbini. Prije nego što bi pošla u goste baka bi stavila u njedra šaku grudica šećera u njedra, te onda kad bi stigla tražila bi po njedrima pred nestrpljivom djecom taj slatki dar koji bi mi djeca u slast nabrzinu posisali. (pr. Popiti kavu s grudicom šećera e to ti je baš ćeif.)

28.

PRAKLJAČA – drvena naprava koja služi kao pomagalo prilikom izbjeljivanja rublja.. Istesana je u obliku krova na dvi vode sa okruglom ručkom, dok je donja ploha ravna i sa njome se tuklo po rublju (pr. Kako se samo mlatilo sa onom prakljačom po rubinama da je sve zvečalo.)

29.

PARIJENCA – naprava koja je služila za zaparivanje rublja. Rublje bi se zajedno sa lugom (pepel) od drva složilo u parijencu i onda bi se preko toga sipala kuvajuća voda (ako me sjećanje dobro služi). Izrađena je od šupljeg drveta, u obliku cijevi, visine najviše do jednog metra (pr.Moraću pitati mamu je l’ se lug stavljao i u lukšiju kao i u parijencu.)

30.

PROARATI – pravilno bi bilo prooravati. Najčešće se proara kuruz kad je zasijan u redove. Proara se između redova da bi ostalo što manje za kopanje sa motikom. Najpraktičnije je proaranje sa konjem a mi smo proarali sa kravama dok se danas radi traktorom. (pr. Cijelo jutro je proarao žito.)

RIJEČ PO RIJEČ (2)

Ivanka Tomic-Matanovic

a gdje je pokljukusa i privrate.... eh kad se samo sjetim al se nekad dobro jelo.... pa legenj (lavor), jendek i japaga, a kad sad za svi svete krenemo na greblje.....

________________________________________________________

samo tako malo rijeci, a Svilajci su tako rjeciti

______________________________________________