MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (5)

41.

JAPAGA – prilikom gradnje obrambenog nasipa  od poplava uz Savu ostale su iskopine obično zarasle u šumu ali u nekima se lovila i riba ili kupalo. Isto tako tako i druge iskopine. Kaže se i japura. (pr. Kad bi opala Sava i došli malo topliji dani onda bismo lovili ribu po japagama.)

42.

JAPURA – isto što i japaga (pr. Upao je u japuru i bio je mokar i prljav.)

43.

VAGAŠ – udubina na kolskom putu koju je vrlo bitno izbjeći kada se vozi “voz” sijena ili slame ili klašure jer može doći do prevrtnja usred ljuljanja. (pr. Jedan točak je upao u vagaš i voz se prevrnuo.)

43.

ŠLAJS – (ili šlajz) naziv za ustavu, branu na nasipu kroz koji se ispuštala voda nakon što bi se Sava povukla u svoje korito. Ostatak jednog šlajsa je na nasipu naspram Stružaka. (pr. Sjedili smo na šlajsu i pušili.)

44.

PRZNITI – prljati (pr. Momci su zaprznili cijelo dvorište sa slamom i bacili kapiju u Bušćanicu uoči Cvjetne nedjelje, jer se u kući nalazila lijepa cura.)

45.

PESNAVITI – prljati (pr. Bio je pesnav od glave do pete.)

46.

PALOMA – papirnate maramice tako nazvane po jednoj marki istih (pr. Imaš li jednu palomu da istresem nos.)

47.

ZADRUGA – kod nas u selu se uvriježilo tako nazivati prodavnicu možda stoga što je u okviru te institucije bila i prodavnica. Tako stariji i dan danas govore: “Otiđi u zadrugu i kupi mi kilu kruva”

48.

PAPE – čarape ispletene od vunice, mogu biti i sa bogatim ukrasima (određeniji naziv za takve je “telci”) koje se nose u hladnije doba godine. (pr. Baba mi je isplela pape.)

49.

TELCI – ukrašene ispletene čarape od vunice karakteristične za naš kraj. (pr. Moja mama je imala punu vreću telaka koji su joj ’92. ostali u Svilaju.)

50.

LAJATI – psovati. Kao što označava i pseći lavež isto tako se kaže i za psovanje. (pr. Laje k’o ćuko)

RIJEČ PO RIJEČ (3)

jedna stara foto - nemam pojma tko je


-----------------------------------------------------------------------------------------

Pavomarija Beljan

 komplimenti Franjo za rijecnik,lijepo se podsjetiti, steta sto se stidimo i pricati tako.Ja se sjecam djeda Joze koji je upotrebljavao nazive kjeva za curu,undekarce kad je pokazivo prstom na neko mjesto ili stvar, kanaplja za konopc, treba to oplest(udariti) stranjgom ako ne slusa...

________________________________________

Stanić Ilija

 (nemoj zaboravit teljug)

________________________________________________

Marko Matanović

 ne "primenjčite se", ako vas čuje Beli Marijančev, bit će "belaja"

_______________________________________________________

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (4)

31.

STUKNUTI  –  (stuk se) jedna od komandnih riječi koje su se koristile u upravljanju zapregom. Otac je sa riječju “stukse” vraćao krave u zapregi nazad (kod konjske zaprege se koristilo uglavnom “curik”), dok je sa riječju “ost” komandirao da krave skreću ulijevo (a otac je “curik” koristio za skretanje zaprege udesno). U govoru je značilo vrati se malo nazad, curikni se. (pr Stukni se malo nazad.)

32.

KUBURA – vrsta crijepa tj jedan element koji služi pri pokrivanju krovova i stavlja se na vrhu krova da sastavi dvije strane a u obliku slova V izvrnutog je napravljen. Dužine je 2-3 crijepa. Kaže se i koruga. (pr. Oluja je odnijela kuburu sa kuće.)

33.

KORUGA – isto što i kubura (pr. Koruge se moraju zaliti cementom da ih ne odnese vjetar)

34.

KOZA – naprava od drveta u obliku duplog slova X koja služi pri rezanju drva, a također i slična naprava na koju se stavljaju daske prilikom zidarskih ili sličnih radova na malim visinama (pokretna skela). Još se kaže i kozlić (pr. Stavili bi drvo na  kozu i onda bismo ga rezali sa ručnom testerom.)

35.

STAN – (tkalački) naprava od drveta za tkanje. Nije mi poznat drugi naziv koji se kod nas eventualno koristio. Uz stan ido još mnoge riječi kao sastavni dijelovi naprave i tkanja koje ja ne bih znao opisati kao primjerice čunak, osnova… (pr.  Baba Zeka je tkala na stanu ćilim.)

36.

PLATON – mala prikolica za traktor ili za konjsku zapregu, domaće izradbe, uglavnom od drveta sa gumenim kotačima. (pr. Natovarili smo pun platon bundava)

37.

DUME (kod Klaića dumen) – zid dumenjak koji zatvara krovište tj tavan. (pr. Koji put bi oluja znala srušiti i dume)

38.

POTKOLJENAČA – otkana ili izvezena prostirka koju su žene nosile u crkvu i na kojoj su klečale. Muškarci su nosili jastučić. (pr. Mama je klečala na potkljenači)

39.

BACIKLO – izvrnuta riječ biciklo. (pr. Došao bi komšija i uvjek bi tražio baciklo.)

40.

GASTIONA – izvrnuta riječ gostiona. (pr. Rekao bi da hoće ići u gastionu.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (3)

PRAKLJAČA

 _______________________________

21.

ROMAN – u našem selu uobičajeno naziv za petparačko izdanje , tako se dijeli na ljubavni ili kaubojski a glavna podjela bijaše: crtani i pisani roman. Pod crtanim se podrazumijevao strip (Blek Stijena, Zagor i Čiko, Tex Viler...) Pod pisane romane se podrazumijevalo uglavnom šund petparačka izdanja (kaubojski, ljubavni...) 

Suprotno se knjiga nikad ne naziva romanom (sa iznimkom ukoliko bi stripovi bili ukoričeni). Knjiga  na našoj strani nije doživjela popularnost. (pr. Bio je u Brodu i kupio je roman o Zagoru)

22.

PAROK – paroh, svećenik, ujak (pr. Došao nam je novi parok na župu.)

23.

UJAK -  parok, svećenik. Za turske vladavine narod je tako nazivao svećenika da bi izbjegli progonstva i nedaće (pr. Ispovidio sam se i ujak mi je odredio dobru pokoru.)

24.

FALITI – hvaliti (pr. Faljen Isus!)

25.

KRUV – kruh (pr. Mama je ispekla kruv i cijela kuća miriše)

27.

GRUDICA (šećera) – ovo nije možda samo za naš kraj karakteristična riječ ali ću je zapisati radi sjećanja. Na pakovanjima u prodaji uvijek stoji “šećer u kocki” ili slično. U našim krajevima se skoro kultno koristila prilikom pijenja kave: fildžan kave  i grudica šećera. A nekada kad nije bilo bombona u izobilju tj nije bilo novaca za takve darove djeci – bake su donosile grudicu šećera na dar mnogobrojnoj djeci u rodbini. Prije nego što bi pošla u goste baka bi stavila u njedra šaku grudica šećera u njedra, te onda kad bi stigla tražila bi po njedrima pred nestrpljivom djecom taj slatki dar koji bi mi djeca u slast nabrzinu posisali. (pr. Popiti kavu s grudicom šećera e to ti je baš ćeif.)

28.

PRAKLJAČA – drvena naprava koja služi kao pomagalo prilikom izbjeljivanja rublja.. Istesana je u obliku krova na dvi vode sa okruglom ručkom, dok je donja ploha ravna i sa njome se tuklo po rublju (pr. Kako se samo mlatilo sa onom prakljačom po rubinama da je sve zvečalo.)

29.

PARIJENCA – naprava koja je služila za zaparivanje rublja. Rublje bi se zajedno sa lugom (pepel) od drva složilo u parijencu i onda bi se preko toga sipala kuvajuća voda (ako me sjećanje dobro služi). Izrađena je od šupljeg drveta, u obliku cijevi, visine najviše do jednog metra (pr.Moraću pitati mamu je l’ se lug stavljao i u lukšiju kao i u parijencu.)

30.

PROARATI – pravilno bi bilo prooravati. Najčešće se proara kuruz kad je zasijan u redove. Proara se između redova da bi ostalo što manje za kopanje sa motikom. Najpraktičnije je proaranje sa konjem a mi smo proarali sa kravama dok se danas radi traktorom. (pr. Cijelo jutro je proarao žito.)

RIJEČ PO RIJEČ (2)

Ivanka Tomic-Matanovic

a gdje je pokljukusa i privrate.... eh kad se samo sjetim al se nekad dobro jelo.... pa legenj (lavor), jendek i japaga, a kad sad za svi svete krenemo na greblje.....

________________________________________________________

samo tako malo rijeci, a Svilajci su tako rjeciti

______________________________________________

RIJEČ PO RIJEČ

ajmo dalje

znam da ima puno nezapisanih   riječi i onih koje treba iščupati sa najdna zaborava

evo Pejo je njaktivniji suradnik

ja ću malo pomalo uvrstiti sve riječi do kojih dođem

nedajmo ništa zaboravu

---------------------------------------------

Pejo Matanovic GSvilaj

Baga-buba
Laga-duda

_________________________________

TREŠ VRŠI ŠENICU (moj tata, komšija Peša Pepin i drugi)

 

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (2)

nastavljam prepisivati iz moje prijeratne bilježnice

i one riječi koje su već spomenuli suradnici

ili one riječi koje su u upotrebi na širem području

ZNAM DA JE VRLO TEŠKO POBIJEDITI STID I PRIZNATI ONO ŠTO SMO BILI U DJETINJSTVU

ONO ŠTO SU NAŠI KORIJENI

ONO ŠTO U BITI JESMO

hrabro

i ja sam se godinama stidio i hvala Bogu da sam uspio pobijediti taj stid

možda poneke od ovih riječi probude u nama davno uspavanu i nepreglednu ljepotu naših krajeva

idemo naprijed u našu prošlost:

na fotografiji:moj otac Pejo i mama Ana (sa kravljom zapregom smo obavljali veliki broj poslova)

4.

PRACIJEP – ruda (vidi) na zaprežnim kolima za volove (ili krave) – rascijepljeno  drvo koje spaja kola i jaram. Za razliku od rude kojastoji u vodoravnom položaju, jer je pričvršćena za konstrukciju kola ili platona, pracijep je prišvršćen za prednju osovinu i kad je slobodan od zaprege pada na tlo. To je čvrsto drvo (meni je nepoznato koje) , prečnika 10 -20 cm, dužine kolika je dužina vučne snage. (pr. Digni pracijep da upregnemo volove)

5.

TELJUG – sastavni dio za uprezanje volova (ili krava) u jaram. Napravljen je od drveta (moj otac je koristio jasen) koje je smotano u obliku slova U a u jednim kraku su rupe za žbice.

(pr. Prvo se stavi teljug volu na vrat pa se onda teljug ubode u jaram i pričvrsti se žbicom da ne ispadne)

6.

NJEŠTO – nešto, izrijek kod starijih (pr Nješto me gleda poprijeko)

7.

FAJERCAG – upaljač, iskrivljena njemačka riječ (u Kljaićevom riječniku stranih riječi: fajercajg)

(pr. Daj mi fajercag da pripalim cigaru)

8.

VIJETNAMKA – vjetrovka, jakna izrađena po uzoru na američke vojne,popularna i nošena 70-tih  i početkom 80-tih (pr. Vidiš onog frajera u vijetnamki)

9.

BRIJEG – u našem zemljoradničkom govoru označava povišeno mjesto na njivi (pr. Na brijegu mi je rodilo dobro ali je u mlaki sve voda potušila)

10.

MLAKA (izgovor kao u riječi svraka dok sa izgovorom kao u riječi mlak; mlaka; mlako – označava ime jedne njive – množina Mlake) – u našem zemljoradničkom govoru mjesto na njivi na kojem često leži voda od kiša ili od visokog vodostaja Save. (pr. Ove godine zbog ove suše samo u mlaki je rodilo a na brijegu se sve posušilo)

11.

JARAK – kanalić za istačanje vode sa njive. Nastaje razaranjem brazdi. (pr. Išao sam pročistiti jarke da isteče voda)

12.

SIP – nasip. Uz rijeku Savu i uz kanale obrambeni nasip  protiv poplava. (pr. Sava se izlila od sipa do sipa)

13.

SPUŽ – puž (pr. Jesi li išo ove godine brat spuževe?)

14.

ISAN – inksan (turcizam), osoba ljudska (pr. Kaki je to isan kad toliko suje)

15.

BABAK – drveni stup u ogradi, za razliku od kolca to je obično postavljen u ćošku (uglu) ili uz kapiju, a mož biti i u cijeloj ogradi. Nisam siguran da se ova riječ ne upotrijebljava i za betonske (pa tako i za željezne) babke. (pr. Kad sam bio malen popeo bih se na babak i sjeo i gledao kako tetak Mijo potkiva konje)

16.

KOC – kolac (pr. Otac me upita: “Jesi li zašiljio koceve?)

17.

SKOČAVICA – ziherica, igla skopčanica, za skopčavanje, još se kaže i skovča (pr. Stavi skočavicu ako ti je otpala pula)

18.

NASKRADATI – nastradati  (pr. Mili Bože što smo naskradali devedeset druge)

19.

MUŠTULUK – donošenje dobre vijesti koja se nagrađuje (pr.Odnio sam babi Ruži muštuluk i dobio iljadarku)

20.

TUCAK – uskršnje obojeno jaje (pr. Pobijedio bi i odnio onaj čiji tucak razbije obje strane tucaka drugog igrača u ovoj Uskršnjoj tradiciji)