MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (4)

31.

STUKNUTI  –  (stuk se) jedna od komandnih riječi koje su se koristile u upravljanju zapregom. Otac je sa riječju “stukse” vraćao krave u zapregi nazad (kod konjske zaprege se koristilo uglavnom “curik”), dok je sa riječju “ost” komandirao da krave skreću ulijevo (a otac je “curik” koristio za skretanje zaprege udesno). U govoru je značilo vrati se malo nazad, curikni se. (pr Stukni se malo nazad.)

32.

KUBURA – vrsta crijepa tj jedan element koji služi pri pokrivanju krovova i stavlja se na vrhu krova da sastavi dvije strane a u obliku slova V izvrnutog je napravljen. Dužine je 2-3 crijepa. Kaže se i koruga. (pr. Oluja je odnijela kuburu sa kuće.)

33.

KORUGA – isto što i kubura (pr. Koruge se moraju zaliti cementom da ih ne odnese vjetar)

34.

KOZA – naprava od drveta u obliku duplog slova X koja služi pri rezanju drva, a također i slična naprava na koju se stavljaju daske prilikom zidarskih ili sličnih radova na malim visinama (pokretna skela). Još se kaže i kozlić (pr. Stavili bi drvo na  kozu i onda bismo ga rezali sa ručnom testerom.)

35.

STAN – (tkalački) naprava od drveta za tkanje. Nije mi poznat drugi naziv koji se kod nas eventualno koristio. Uz stan ido još mnoge riječi kao sastavni dijelovi naprave i tkanja koje ja ne bih znao opisati kao primjerice čunak, osnova… (pr.  Baba Zeka je tkala na stanu ćilim.)

36.

PLATON – mala prikolica za traktor ili za konjsku zapregu, domaće izradbe, uglavnom od drveta sa gumenim kotačima. (pr. Natovarili smo pun platon bundava)

37.

DUME (kod Klaića dumen) – zid dumenjak koji zatvara krovište tj tavan. (pr. Koji put bi oluja znala srušiti i dume)

38.

POTKOLJENAČA – otkana ili izvezena prostirka koju su žene nosile u crkvu i na kojoj su klečale. Muškarci su nosili jastučić. (pr. Mama je klečala na potkljenači)

39.

BACIKLO – izvrnuta riječ biciklo. (pr. Došao bi komšija i uvjek bi tražio baciklo.)

40.

GASTIONA – izvrnuta riječ gostiona. (pr. Rekao bi da hoće ići u gastionu.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (3)

PRAKLJAČA

 _______________________________

21.

ROMAN – u našem selu uobičajeno naziv za petparačko izdanje , tako se dijeli na ljubavni ili kaubojski a glavna podjela bijaše: crtani i pisani roman. Pod crtanim se podrazumijevao strip (Blek Stijena, Zagor i Čiko, Tex Viler...) Pod pisane romane se podrazumijevalo uglavnom šund petparačka izdanja (kaubojski, ljubavni...) 

Suprotno se knjiga nikad ne naziva romanom (sa iznimkom ukoliko bi stripovi bili ukoričeni). Knjiga  na našoj strani nije doživjela popularnost. (pr. Bio je u Brodu i kupio je roman o Zagoru)

22.

PAROK – paroh, svećenik, ujak (pr. Došao nam je novi parok na župu.)

23.

UJAK -  parok, svećenik. Za turske vladavine narod je tako nazivao svećenika da bi izbjegli progonstva i nedaće (pr. Ispovidio sam se i ujak mi je odredio dobru pokoru.)

24.

FALITI – hvaliti (pr. Faljen Isus!)

25.

KRUV – kruh (pr. Mama je ispekla kruv i cijela kuća miriše)

27.

GRUDICA (šećera) – ovo nije možda samo za naš kraj karakteristična riječ ali ću je zapisati radi sjećanja. Na pakovanjima u prodaji uvijek stoji “šećer u kocki” ili slično. U našim krajevima se skoro kultno koristila prilikom pijenja kave: fildžan kave  i grudica šećera. A nekada kad nije bilo bombona u izobilju tj nije bilo novaca za takve darove djeci – bake su donosile grudicu šećera na dar mnogobrojnoj djeci u rodbini. Prije nego što bi pošla u goste baka bi stavila u njedra šaku grudica šećera u njedra, te onda kad bi stigla tražila bi po njedrima pred nestrpljivom djecom taj slatki dar koji bi mi djeca u slast nabrzinu posisali. (pr. Popiti kavu s grudicom šećera e to ti je baš ćeif.)

28.

PRAKLJAČA – drvena naprava koja služi kao pomagalo prilikom izbjeljivanja rublja.. Istesana je u obliku krova na dvi vode sa okruglom ručkom, dok je donja ploha ravna i sa njome se tuklo po rublju (pr. Kako se samo mlatilo sa onom prakljačom po rubinama da je sve zvečalo.)

29.

PARIJENCA – naprava koja je služila za zaparivanje rublja. Rublje bi se zajedno sa lugom (pepel) od drva složilo u parijencu i onda bi se preko toga sipala kuvajuća voda (ako me sjećanje dobro služi). Izrađena je od šupljeg drveta, u obliku cijevi, visine najviše do jednog metra (pr.Moraću pitati mamu je l’ se lug stavljao i u lukšiju kao i u parijencu.)

30.

PROARATI – pravilno bi bilo prooravati. Najčešće se proara kuruz kad je zasijan u redove. Proara se između redova da bi ostalo što manje za kopanje sa motikom. Najpraktičnije je proaranje sa konjem a mi smo proarali sa kravama dok se danas radi traktorom. (pr. Cijelo jutro je proarao žito.)

RIJEČ PO RIJEČ (2)

Ivanka Tomic-Matanovic

a gdje je pokljukusa i privrate.... eh kad se samo sjetim al se nekad dobro jelo.... pa legenj (lavor), jendek i japaga, a kad sad za svi svete krenemo na greblje.....

________________________________________________________

samo tako malo rijeci, a Svilajci su tako rjeciti

______________________________________________

RIJEČ PO RIJEČ

ajmo dalje

znam da ima puno nezapisanih   riječi i onih koje treba iščupati sa najdna zaborava

evo Pejo je njaktivniji suradnik

ja ću malo pomalo uvrstiti sve riječi do kojih dođem

nedajmo ništa zaboravu

---------------------------------------------

Pejo Matanovic GSvilaj

Baga-buba
Laga-duda

_________________________________

TREŠ VRŠI ŠENICU (moj tata, komšija Peša Pepin i drugi)

 

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (2)

nastavljam prepisivati iz moje prijeratne bilježnice

i one riječi koje su već spomenuli suradnici

ili one riječi koje su u upotrebi na širem području

ZNAM DA JE VRLO TEŠKO POBIJEDITI STID I PRIZNATI ONO ŠTO SMO BILI U DJETINJSTVU

ONO ŠTO SU NAŠI KORIJENI

ONO ŠTO U BITI JESMO

hrabro

i ja sam se godinama stidio i hvala Bogu da sam uspio pobijediti taj stid

možda poneke od ovih riječi probude u nama davno uspavanu i nepreglednu ljepotu naših krajeva

idemo naprijed u našu prošlost:

na fotografiji:moj otac Pejo i mama Ana (sa kravljom zapregom smo obavljali veliki broj poslova)

4.

PRACIJEP – ruda (vidi) na zaprežnim kolima za volove (ili krave) – rascijepljeno  drvo koje spaja kola i jaram. Za razliku od rude kojastoji u vodoravnom položaju, jer je pričvršćena za konstrukciju kola ili platona, pracijep je prišvršćen za prednju osovinu i kad je slobodan od zaprege pada na tlo. To je čvrsto drvo (meni je nepoznato koje) , prečnika 10 -20 cm, dužine kolika je dužina vučne snage. (pr. Digni pracijep da upregnemo volove)

5.

TELJUG – sastavni dio za uprezanje volova (ili krava) u jaram. Napravljen je od drveta (moj otac je koristio jasen) koje je smotano u obliku slova U a u jednim kraku su rupe za žbice.

(pr. Prvo se stavi teljug volu na vrat pa se onda teljug ubode u jaram i pričvrsti se žbicom da ne ispadne)

6.

NJEŠTO – nešto, izrijek kod starijih (pr Nješto me gleda poprijeko)

7.

FAJERCAG – upaljač, iskrivljena njemačka riječ (u Kljaićevom riječniku stranih riječi: fajercajg)

(pr. Daj mi fajercag da pripalim cigaru)

8.

VIJETNAMKA – vjetrovka, jakna izrađena po uzoru na američke vojne,popularna i nošena 70-tih  i početkom 80-tih (pr. Vidiš onog frajera u vijetnamki)

9.

BRIJEG – u našem zemljoradničkom govoru označava povišeno mjesto na njivi (pr. Na brijegu mi je rodilo dobro ali je u mlaki sve voda potušila)

10.

MLAKA (izgovor kao u riječi svraka dok sa izgovorom kao u riječi mlak; mlaka; mlako – označava ime jedne njive – množina Mlake) – u našem zemljoradničkom govoru mjesto na njivi na kojem često leži voda od kiša ili od visokog vodostaja Save. (pr. Ove godine zbog ove suše samo u mlaki je rodilo a na brijegu se sve posušilo)

11.

JARAK – kanalić za istačanje vode sa njive. Nastaje razaranjem brazdi. (pr. Išao sam pročistiti jarke da isteče voda)

12.

SIP – nasip. Uz rijeku Savu i uz kanale obrambeni nasip  protiv poplava. (pr. Sava se izlila od sipa do sipa)

13.

SPUŽ – puž (pr. Jesi li išo ove godine brat spuževe?)

14.

ISAN – inksan (turcizam), osoba ljudska (pr. Kaki je to isan kad toliko suje)

15.

BABAK – drveni stup u ogradi, za razliku od kolca to je obično postavljen u ćošku (uglu) ili uz kapiju, a mož biti i u cijeloj ogradi. Nisam siguran da se ova riječ ne upotrijebljava i za betonske (pa tako i za željezne) babke. (pr. Kad sam bio malen popeo bih se na babak i sjeo i gledao kako tetak Mijo potkiva konje)

16.

KOC – kolac (pr. Otac me upita: “Jesi li zašiljio koceve?)

17.

SKOČAVICA – ziherica, igla skopčanica, za skopčavanje, još se kaže i skovča (pr. Stavi skočavicu ako ti je otpala pula)

18.

NASKRADATI – nastradati  (pr. Mili Bože što smo naskradali devedeset druge)

19.

MUŠTULUK – donošenje dobre vijesti koja se nagrađuje (pr.Odnio sam babi Ruži muštuluk i dobio iljadarku)

20.

TUCAK – uskršnje obojeno jaje (pr. Pobijedio bi i odnio onaj čiji tucak razbije obje strane tucaka drugog igrača u ovoj Uskršnjoj tradiciji)

ZA NAŠ RIJEČNIK

Zahvaljujem svim koji pridonose ovom našem riječniku... reći ću slobodno jednom od najbogatijih riječnika koje sam imao prilike čutu makar u ovim dijelovima svijeta.

 (Primjera radi, napomenuću da sam od svoje rodbine čuo poseban naziv za svaku vrstu rođaka, i to bih volio da se negdje zapiše, netko tko to može dobro provjeriti, sestrić, bratićka, stričevićka ili kako već ide po redu naše gramatike.)

Evo ovdje onoga što su mi poslali prijatelji preko FB ili na blog

mr.sc. Anto Knežević, predsjednik udruge “fra Grga Vilić”, radi na riječniku ovih naših krajeva i vjerujem da ćemo mu uspjeti malo pripomoći.

____________________________________________________________

______________________________________________________________

SURADNICI – potpisao sam ih kako su predstavljeni na internetu a ako netko želi da ga potpišem drugačije, javiće mi pa ću

_________________________

Lacky Gord

Olba rakije- pola litre rakije.

____________________________________

Pejo Matanovic GSvilaj

Brzgav-musav,zamazanog lica
Monta-stropni blok
Suruntija-nevrijeme a čuo sam i "salauka"
Šotara-krunjač za kukuruz
Duvar-zid u prostoriji
Skemlija-drvena sjedalica bez naslonjača
Ijer-u značenju "zašto"
Obikla-Znači navikla,privikla a obično se koristilo kad nevjesta dođe pa se pita "kako si jesi se već obikla"
Kodom-znaci tek,upravo,maloprije npr "kodom sam dosao"
Babak-stup u ogradi
Vinjaga-drvena ili metalna konstrukcija uz koju se penje vinova loza

_______________________________________________________

Tepih zovu stariji i tepik
Kredenac-nesto slicno vitrini ili komodi
Ogreljiti ili ogrečaniti-ogrebati
Suboriti-srušiti
Lug-pepeo

--------------------------------------------------------------------------

Utruniti-ugasiti npr."utruni taj radio" (čudno da se nije nitko prije sjetio ovog izraza :D

Uteći-pobjeći
Uketiti-nešto kao skameniti se od straha

______________________________________________________________

Ambrela-kisobran
Napako-znaci naopako a kaze se i "s opake strane" sto znači "s druge strane ili na poleđini"
Deder-daj

_____________________________________________________________________________

Stanić Ilija

-nakastile sam išao u dućan ...:)

-ma de ba jami )

_________________________________________________

Slavica Pavlović Vucić

Gubice-usne, Pendžer-prozor, Račanjka-pekla se i darivala na badnjak,u G.Svilaju su je zvali Stambolka,a u Vrbovcu kod moje druge bake Duga...a moja baka Slavka je zvala Tepih-pepik, Vitrina-vitorina a mi smo je djeca stalno ispravljali i smješkali se...sad se i meni to isto dešava,dečki mi sa smješkom repliciraju..Otoman-krevet sa žicama bez naslona...Užeg-stric kovač ga je kovao za razgrtanje žere...

________________________________________________________________________________

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (1)

počeo sam prepisivati iz jedne prijeratne bilježnice ove riječi koje sam bio počeo prikupljati

dok je bilo puno starijih koji su ih upotrijebljavali i znali njihovo značenje

ima nas puno koji biusmo htjeli oteti od zaborava puno lijepih naših originalnosti pred nadirućom globalizacijom

pozivam i molim sve koji mogu riječju, fotografijom, dokumentacijom ili bilo čime potpomoći

ispraviti moje eventualne pogreške

hvala vam unaprijed

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI

koje se čuju u Svilaju

TJ RIJEČI IZ MOG DJETINJSTVA

1.

DOLJNJI – Izrijek za “donji” u selima Gornji i Donji Svilaj (primjer: Idem u Doljnji Svilaj.)

2.

POLA – Okrugla drvena posuda koja je napravljena motanjem tanke drvene ploče (5 – 10 mm) i odozdo zatvorena sa dnom od istog materijala. Po izgledu kao doboš - bubanj. U našoj kući se upotrijebljavala za mrviti u nju kukuruz ili slične radnje (primjer: Namrvi pola pole žita.)

3.

PULA – dugme, puce (pr. Baba Zelenkuša je znala govoriti: Ugasi tu Bijelu pulu /misleći na Bijelo dugme/ i navij Bubala da pjeva.)

__________________