MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 16

foto preuzeta sa:
www.zovicani.com

151.

BUŠARI – maškare (pr. Ondašnji bušari bi pravili masku od papirne vreće za brašno gdje bi izrezali otvore za oči, nos i usta, a ta kapuljača bi završavala sa dva velika uha – tako se to meni činilo dok sam bio mali, baš me interesira postoji li koja fotografija te jedinstvene maske ondašnjih bušara.)

152,

GRNJAČA – ralica za čišćenje snijega koju uobičajeno je gurao kamion (pr. Prošla je grnjača, očistila cestu i uniištila bjelilo snijega.)

153.

UŠĆAVITI SE – upala sluzokože se od vrućine i prljavštine a i izreka za nekoga koji nije odavno vode vidio (pr. Ušćavio se ne možeš mu doći blizu.)

154.

MASLENICA – pita od tijesta prelivena sa vrućom vodom u kojoj je doista jako malo masti (pr. Pečem pitu maslenicu da naranim Ostojicu.)

155.

OBADATI SE – krave se obadaju kada ih za ljetnjih vrućina napadnu obadi, mušice, komarci (pr. Kad smo bili djeca jedanput smo zaobadali krave zujeći blizu njih: zzzzzzzzzzzzzzzz te bi krave podigle rep i više ih nitko ne bi mogao zaustaviti. Poslije strogih opomena da će biti batina više se nismo usuđivali činiti zaobadavanje)

156.

MESARA – svinjokolja,koljinje; klanje svinja u jesen, pred zimu (pr. Najpreči ti je onaj koji ti dolazi na mesaru – znao je govoriti otac.)

157.

KUCANJA – pravo značenje je parenje pasa kada kuja skuplja oko sebe ćukove a svilajsko preneseno značenje bijaše kada se oko neke cure roje momci (pr. Eno opet kucanja kod česme.)

158.

ĐERMA – ili đeram, drveno klatilo kojim se grabi voda iz bunara (pr. Ostalo je još malo đermova u Svilaju i okolici.)

159.

FALINKA – mana, nešto što fali na nekoj osobi ili marvinčetu (pr. Imao je jednu falinku, nije bio bogata roda.)

160.

NABRAJATI – naricati, oplakivati mrtve pjevajući žalopojku (pr. Nabrajati dobro nije znala svaka žena nego samo one "pjesnički" nadarene koje su znale cijelu dušu izliti riječima. Tog je običaja nestalo kad je Svilaja u ratu nestalo, tako se meni čini, mada moram priznati kako nisam odavno prolazio pokraj svilajskog groblja.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 15

preuzeto sa portala: GAREVAC.NET  PORATNI GAREVAC: VODIR I BELEGIJA 

141.

ROSULJA – kiša ista kao i spužara koja pada u ostalim toplim mjesecima (pr. Kad bi počela padati rosulja nisam smio goniti krave kući jer bi me izgrdili govoreći mi da nisam od šećera pa da ću se istopiti.)

142.

ĆERPIĆI – nepečena, sirova cigla ( Sedamdesetih kad su se počeli vraćati gastarbajteri i donositi devize nestalo je iz našeg sela kuća zidanih ćerpićima.)

143.

VALJCI – u građevini valjana glina pomiješana sa slamom od koje se pravio plafon u kućama (pr. Kad bismo spremali kuruz na tavan otac bi me uvijek opominjao gazi po gredama da ne propadnu valjci.)

144.

DIREK – u građevini vertikalna drvena greda ( pr. Naša stara kuća je bila je zidana između direka i ostala je nesrušena kad su '92 sravnili sa zemljom crkvu koja je bila preko puta.)

145.

BELEGIJA – kamen za oštrenje kose (pr. Kad bi kosac izvukao belegiju iz vodijera čula bi se pjesma oštrenja kose. )

146.

SVRĆATI – skretati (pr. Svrnio je konje da izbjegne vagaš pa je privrnio cijeli voz sijena.)

147.

KOTLUŠA – kazanica, oranija; velika posuda u kojoj se topila mast ili kuhao napoj za svinje, ili upotrjebljavalo za slične svrhe (pr. Mene bi na mesarama zapalo vrtjeti se oko kotluše topeći maslo plačući od dima.)

148.

ORANIJA – isto što i kotluša (pr. U novije vrijeme bi oraniju sa mašću stavljali na staru gumu od auta da se ne privrne maslo.)

149.

PUTAR – cestar, radnik koji je održavao makadamske ceste (pr. Putar Anto je često navraćao kod nas i uvijek bi bio pun raznoraznih priča.)

150.

TUK – kut, ugao (pr. U Barici babe Ruže bio je jedan tuk koji je produživao njivu za desetak metara.)

YANK SE MAO: Folk Se Mao

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 14

131.

SEĆIJA – nizak krevet sa stroškom (slamnjačom) kao madracem (pr. Kad nam se rodila sestra onda je baba Zeka bila došla u našu kuću tkati ćilim na stanu što je za mene bilo vrlo interesantno a pogotovo skakati po sećiji gdje je ona spavala.)

132.

STROŽAK – madrac od slame, slamnjača (pr. Spavati na strožku je prava umjetnost za onoga tko se naučio spavati na udobnim madracima.)

133.

ŽIVOKA – živoka je  horizontalni dio leta, (pr. Moj otac je živoke pravio cijepajući po dužini bagremovo drvo prečnika 8 – 10 cm, ali je poslije iz takve živoke bila muka izvaditi ekser.)

134.

LETO - leto je dio tarabe na koji se ekserima učvršćuju tarabnjače. (pr. Leto bi sezalo od babka do babka, otprilike 2,5 – 3 m, te se moglo olako ukloniti ako bi trebalo proći kroz tarabu.)

135.

TARABNJAČA – je dio tarabe (pr. Kad bi došlo do gužve u selu onda bi se sukobljeni  dohvatili najbližih tarabnjača pa opleti gdje ko koga stigne. Sreća je da se tarabnjače u ono doba nisu pravile od hrastovine nego od toplovine.)

136.

TARABA – ograda (pr. Nije malo pjesama u kojima se pjeva: ‘zbog tebe sam tarabe preskako’ ali bi taj poduhvat preskakanja preko taraba ponekad imao i neslavni završetak poderanog tura ili glave zaronite u jarčić pored tarabe.)

137.

LOGA – posteljica, rodilo, košuljica, placenta = kod marve (pr. Kad bi se otelila krava ili oprasila krmača onda bi trebalo logu zakopati negdje da je ne razvlače ćukovi. Kad bi krmača bacila logu to je značilo da nema više praščića, a nekad ih je znalo biti i više nego li je sisa. Onda bi se trinaesto ili oni praščići što ih je više othranjivali na dudu sa kravljim mlijekom, što je ponekad i uspijevalo.)

138.

VIGANJ – kovačeva radionica koja je imala cijeli niz svojih alatljika sa posebnim nazivima  ( pr. Došao je potkovati konja ali pošto u vignju nije našao nikog otišao je u kuću tražiti kovača i potkivača.)

139.

VEŠTET – Isto što i viganj, kovačka radionica (pr. Majstor nije izlazio iz vešteta doklegod ne bi posao obavio. Sve je vrcalo i sijevalo i zvonilo bi ko sa crkvenog tornja.)

140.

PLJEVA – isitnjeni dijelovi slame i klasja koji bi ostali ispod treša (vršalice) prilikom vršidbe šenice, ječma ili raži (pr. Nekada se govorilo biće para ko pljeve, a sad više nema pljeve nego su ostale samo pare.)

PREUZETO SA: Posavina. org

ove stihove preuzeo sam odavde:


http://www.posavina.org/kultura/posavina-u-stihu.html?start=10

pogledajte kako pjesnik MIJO VIDAKOVIC detaljno opisuje nekadasnju perilicu
vrlo je vazno znati da je postojalo i neko drugo doba
ne zaboravimo
_____________________________

PRANJE RUBLJA

Malo mladih, sad bih znalo
kako je se rublje pralo,
odjeća je tada prana,
i sušena po tri dana!

Deterdžent, drag i mio,
pepeo, je njima bio!
Al’ idemo krenut sada,
od početka ovog rada!

Kad nakupi se odjeće,
u parjenicu, tad se meće.
Onda zna po petnaest sati,
sva odjeća tu ostati.

Parjenicu, Bogu hvala,
svaka kuća, je imala.
A tada se one rade,
od vrbove vel’ke klade!

Može  i drugo drvo neko,
samo mora biti meko.
Još se mora dobro znati,
to iznutra izoblati!

Pa kada se rublje pere,
da se nešto ne podere.
Parjenicu svatko radi,
kol’ko ima se čeljadi.

Gdje se više robe meće,
tad se uzme drvo veće.
Tu se lijepo rublje prvo,
reda u to šuplje drvo!

Kad se roba sva postere,
u parjenicu da se pere.
Tad se uzme lukšije,
pa po robi se prosije
vrelom vodom se zalije.

Prekriju se sad te stvari,
da unutra to se pari.
To do jutra sve se pusti,
prljavštinu da otpusti.
Drugi dan se ovo radi,
najprije se rublje vadi.
Pa se onda stavi prvo,
il’ na kamen il’ na drvo.

Ali mora biti čisto,
a i to se gleda isto.
Da je gore glatko, ravno,
tako se je pralo davno.

Tad se mora sve to skupa,
sa prakljačom da izlupa.
Kad se dobro to izmlati,
u korito tad se vrati.

Pa se opet tu ispere,
i ponovo na kamen stere.
Pa prakljačom opet mlati,
u korito zatim vrati.

Ritual je bio cijeli,
dok se rublje ne izbijeli.
To je bilo do nedavno,
a još prije toga davno.

Žene su na rijeci prale,
čak su nekad zimi znale.
Led probijat i tu prati,
pričala mi moja mati.

Da je čula od starije,
kako je se prije.
Dogovore tad se žene,
kad na rijeku da se krene.

I tamo se rublje mlati,
zna potrajat i par sati.
U tom poslu, muci, radu
I zapjevat one znadu.

A treći dan braćo mila,
kada roba se sušila,
tad taraba gdje je bila
sva se robom popunila.

Po sokaku rublje miri,
I miris se luga širi.
A kad bude sve to suho,
odvaja se misno ruho.

Pa se negdje stisne, ravna,
to je bila pegla davna.
I u ormar tad se meće,
pa na novi pos’o kreće


Stihovi: Mijo Vidaković

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 13

121.

GANJATI SE – parenje krmače; također i pijetao ganja kokoši (pr. Mi smo imali nerasta pa su drugi mještani dovodili svoje krmače da se ganjaju, i to u jednom ganjanju su dovodili dva puta, poneki i tri puta. Ako bi neko doveo krmaču ujutro onda bi ponovio ganjanje navečer, jer se znalo desiti da krmača provali iz svog obora ili tora i sama dođe kod nerasta.)

122.

NERAST – mužijak domaće svinje koji se ostavlja neuštrojen radi oplodnje ženki (pr. Prednost nepoštrojene svinje je i u tome što bi narasla veća i bila mesnatija, ali je problem nastajao kada bi se morao taj nerast poštrojiti da bi uranili brava za mesaru.)

123.

MRKATI SE – parenje koza (pr. Odvesti kozu da se mrka je podvig za one koji nisu naučili na jaki miris jarca.)

124.

KUCATI SE – kuja (ženka psa) se kuca, čopor pasa koji se okuplja oko kuje kod nas je imenovan kucanja, pa je iz toga proizašao isti naziv kad bi se oko neke ženske okupljali muškarci (pr. Eno tamo kod škole cijela kucanja.)

125.

UŠTROJITI – poštrojiti, kastrirati, onesposobiti (nerasta) za oplodnju (pr. Tata bi poštrojio sve muške praščiće kad bi se odbili od sise da bi ih uspio prodati, jer nitko nije htio kupiti nepoštrojene praščiće.)

126.

UŠLAG – povoj, krpa ili nešto slično (ponekad i neka vrsta biljke) koja se stavlja na određeni dio tijela za izvlačenje boljetice, vrućice i sličnoga (pr. Imao sam čir na nezgodnom mjestu tako da nisam mogao sjediti nego nakrivljeno i tata me je poslao u bašču da otkinem lepušiku pa je stavim na čir i doista  već sutradan je sve bilo normalno.)

127.

DURATI – trpjeti, izdurati, izdržati; (koliko če durati film) trajati (pr. Nije mogo izdurati do kraja utakmice jer su naši gubili.)

128.

JAPIJA – drvena građa (pr. Tata je prodao jedan jagnjed na njivama za japiju nekome čovjeku iz Odžaka.)

129.

JAGNJED – vrsta topole (pr. Na jagnjedima bi vrane pravile gnijezda ali je bilo faktički nemoguće doći do njih.)

130.

BOŽIJI VOLO – jelenak-vrsta bage koja ima kao jelen rogove ( pr. Dvije stvari kojih se sjećam iz djetinjstva koje su bile kao svete: nije se smilo dirati ili ne daj Bože ubiti jelenka zato što je to bio božiji volo i nisu se smila rušiti niti dirati lastavčija gnijezda.)

drugo od tri zvona na srusenoj svilajskoj crkvi koje sam fotografirao nekoliko dana prije rusenja, tj u srpnju 1992.