YANK SE MAO: Folk Se Mao

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 14

131.

SEĆIJA – nizak krevet sa stroškom (slamnjačom) kao madracem (pr. Kad nam se rodila sestra onda je baba Zeka bila došla u našu kuću tkati ćilim na stanu što je za mene bilo vrlo interesantno a pogotovo skakati po sećiji gdje je ona spavala.)

132.

STROŽAK – madrac od slame, slamnjača (pr. Spavati na strožku je prava umjetnost za onoga tko se naučio spavati na udobnim madracima.)

133.

ŽIVOKA – živoka je  horizontalni dio leta, (pr. Moj otac je živoke pravio cijepajući po dužini bagremovo drvo prečnika 8 – 10 cm, ali je poslije iz takve živoke bila muka izvaditi ekser.)

134.

LETO - leto je dio tarabe na koji se ekserima učvršćuju tarabnjače. (pr. Leto bi sezalo od babka do babka, otprilike 2,5 – 3 m, te se moglo olako ukloniti ako bi trebalo proći kroz tarabu.)

135.

TARABNJAČA – je dio tarabe (pr. Kad bi došlo do gužve u selu onda bi se sukobljeni  dohvatili najbližih tarabnjača pa opleti gdje ko koga stigne. Sreća je da se tarabnjače u ono doba nisu pravile od hrastovine nego od toplovine.)

136.

TARABA – ograda (pr. Nije malo pjesama u kojima se pjeva: ‘zbog tebe sam tarabe preskako’ ali bi taj poduhvat preskakanja preko taraba ponekad imao i neslavni završetak poderanog tura ili glave zaronite u jarčić pored tarabe.)

137.

LOGA – posteljica, rodilo, košuljica, placenta = kod marve (pr. Kad bi se otelila krava ili oprasila krmača onda bi trebalo logu zakopati negdje da je ne razvlače ćukovi. Kad bi krmača bacila logu to je značilo da nema više praščića, a nekad ih je znalo biti i više nego li je sisa. Onda bi se trinaesto ili oni praščići što ih je više othranjivali na dudu sa kravljim mlijekom, što je ponekad i uspijevalo.)

138.

VIGANJ – kovačeva radionica koja je imala cijeli niz svojih alatljika sa posebnim nazivima  ( pr. Došao je potkovati konja ali pošto u vignju nije našao nikog otišao je u kuću tražiti kovača i potkivača.)

139.

VEŠTET – Isto što i viganj, kovačka radionica (pr. Majstor nije izlazio iz vešteta doklegod ne bi posao obavio. Sve je vrcalo i sijevalo i zvonilo bi ko sa crkvenog tornja.)

140.

PLJEVA – isitnjeni dijelovi slame i klasja koji bi ostali ispod treša (vršalice) prilikom vršidbe šenice, ječma ili raži (pr. Nekada se govorilo biće para ko pljeve, a sad više nema pljeve nego su ostale samo pare.)

PREUZETO SA: Posavina. org

ove stihove preuzeo sam odavde:


http://www.posavina.org/kultura/posavina-u-stihu.html?start=10

pogledajte kako pjesnik MIJO VIDAKOVIC detaljno opisuje nekadasnju perilicu
vrlo je vazno znati da je postojalo i neko drugo doba
ne zaboravimo
_____________________________

PRANJE RUBLJA

Malo mladih, sad bih znalo
kako je se rublje pralo,
odjeća je tada prana,
i sušena po tri dana!

Deterdžent, drag i mio,
pepeo, je njima bio!
Al’ idemo krenut sada,
od početka ovog rada!

Kad nakupi se odjeće,
u parjenicu, tad se meće.
Onda zna po petnaest sati,
sva odjeća tu ostati.

Parjenicu, Bogu hvala,
svaka kuća, je imala.
A tada se one rade,
od vrbove vel’ke klade!

Može  i drugo drvo neko,
samo mora biti meko.
Još se mora dobro znati,
to iznutra izoblati!

Pa kada se rublje pere,
da se nešto ne podere.
Parjenicu svatko radi,
kol’ko ima se čeljadi.

Gdje se više robe meće,
tad se uzme drvo veće.
Tu se lijepo rublje prvo,
reda u to šuplje drvo!

Kad se roba sva postere,
u parjenicu da se pere.
Tad se uzme lukšije,
pa po robi se prosije
vrelom vodom se zalije.

Prekriju se sad te stvari,
da unutra to se pari.
To do jutra sve se pusti,
prljavštinu da otpusti.
Drugi dan se ovo radi,
najprije se rublje vadi.
Pa se onda stavi prvo,
il’ na kamen il’ na drvo.

Ali mora biti čisto,
a i to se gleda isto.
Da je gore glatko, ravno,
tako se je pralo davno.

Tad se mora sve to skupa,
sa prakljačom da izlupa.
Kad se dobro to izmlati,
u korito tad se vrati.

Pa se opet tu ispere,
i ponovo na kamen stere.
Pa prakljačom opet mlati,
u korito zatim vrati.

Ritual je bio cijeli,
dok se rublje ne izbijeli.
To je bilo do nedavno,
a još prije toga davno.

Žene su na rijeci prale,
čak su nekad zimi znale.
Led probijat i tu prati,
pričala mi moja mati.

Da je čula od starije,
kako je se prije.
Dogovore tad se žene,
kad na rijeku da se krene.

I tamo se rublje mlati,
zna potrajat i par sati.
U tom poslu, muci, radu
I zapjevat one znadu.

A treći dan braćo mila,
kada roba se sušila,
tad taraba gdje je bila
sva se robom popunila.

Po sokaku rublje miri,
I miris se luga širi.
A kad bude sve to suho,
odvaja se misno ruho.

Pa se negdje stisne, ravna,
to je bila pegla davna.
I u ormar tad se meće,
pa na novi pos’o kreće


Stihovi: Mijo Vidaković

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 13

121.

GANJATI SE – parenje krmače; također i pijetao ganja kokoši (pr. Mi smo imali nerasta pa su drugi mještani dovodili svoje krmače da se ganjaju, i to u jednom ganjanju su dovodili dva puta, poneki i tri puta. Ako bi neko doveo krmaču ujutro onda bi ponovio ganjanje navečer, jer se znalo desiti da krmača provali iz svog obora ili tora i sama dođe kod nerasta.)

122.

NERAST – mužijak domaće svinje koji se ostavlja neuštrojen radi oplodnje ženki (pr. Prednost nepoštrojene svinje je i u tome što bi narasla veća i bila mesnatija, ali je problem nastajao kada bi se morao taj nerast poštrojiti da bi uranili brava za mesaru.)

123.

MRKATI SE – parenje koza (pr. Odvesti kozu da se mrka je podvig za one koji nisu naučili na jaki miris jarca.)

124.

KUCATI SE – kuja (ženka psa) se kuca, čopor pasa koji se okuplja oko kuje kod nas je imenovan kucanja, pa je iz toga proizašao isti naziv kad bi se oko neke ženske okupljali muškarci (pr. Eno tamo kod škole cijela kucanja.)

125.

UŠTROJITI – poštrojiti, kastrirati, onesposobiti (nerasta) za oplodnju (pr. Tata bi poštrojio sve muške praščiće kad bi se odbili od sise da bi ih uspio prodati, jer nitko nije htio kupiti nepoštrojene praščiće.)

126.

UŠLAG – povoj, krpa ili nešto slično (ponekad i neka vrsta biljke) koja se stavlja na određeni dio tijela za izvlačenje boljetice, vrućice i sličnoga (pr. Imao sam čir na nezgodnom mjestu tako da nisam mogao sjediti nego nakrivljeno i tata me je poslao u bašču da otkinem lepušiku pa je stavim na čir i doista  već sutradan je sve bilo normalno.)

127.

DURATI – trpjeti, izdurati, izdržati; (koliko če durati film) trajati (pr. Nije mogo izdurati do kraja utakmice jer su naši gubili.)

128.

JAPIJA – drvena građa (pr. Tata je prodao jedan jagnjed na njivama za japiju nekome čovjeku iz Odžaka.)

129.

JAGNJED – vrsta topole (pr. Na jagnjedima bi vrane pravile gnijezda ali je bilo faktički nemoguće doći do njih.)

130.

BOŽIJI VOLO – jelenak-vrsta bage koja ima kao jelen rogove ( pr. Dvije stvari kojih se sjećam iz djetinjstva koje su bile kao svete: nije se smilo dirati ili ne daj Bože ubiti jelenka zato što je to bio božiji volo i nisu se smila rušiti niti dirati lastavčija gnijezda.)

drugo od tri zvona na srusenoj svilajskoj crkvi koje sam fotografirao nekoliko dana prije rusenja, tj u srpnju 1992.

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 12

111.

VODITI – u našem selu izraz kada krava (za razliku od krmače koja se “ganja”) se želi pariti. (pr. Naša Perava vodi, moraćemo je odvesti kod bika ili zvati veterinara.)

112.

ČVOKA – čvoruga,čvrga; udariti čvoku, udariti čvoku po glavi sudruga kažiprstom ili srednjakom zapinjući za palac – to je bio uobičajeno uglavnom kod dječaka kao neka vrsta kazne ili naplate duga (pr. Ako me rekneč tati i mami dobićeš pet čvoki.)

113.

LUKŠIJA – sredstvo za pranje kose u prijašnja vremena, ono što bi danas bio šampon ( pr. Lukšija se pravi ovako: provriješ vodu i u nju sipaš lug pa pustiš da se oladi, zatim to procijediš i eto ti prirodnog šampona koji su koristile tvoje bake.)

114.

BAJER – u izgovoru ponekad i baer: povišena obala Save (pr. Eno ga na bajeru čuva krmke.)

115.

UTVAJ – ničije zemljište (seosko) na kojem raste trava i po kojem slobodno pase sva živina. U Svilaju su to bili Kruščik i Jos, a prije nego su sagrađene veterinarska, kuće od učitelja ,prodavnica i ambulanta bio je utvaj i uz staro korito Bušćanice blizu crkve. U Slavoniji je bio utvaj između sela i Save, a 70-tih godina prošlog stoljeća vojska je posadila topole na utvaju između sipa i Save.

116.

KAPARA – predujam, novac koji daje kupac da bi osigurao kupovinu za sebe (vrlo opsežno objašnjenje kod Klaića)

117.

ODLAGATI – potpaljivati (vatru) (pr. Odložio je vatru pod kazanom i onda je promiješao kom da ne zagori i čekao da procuri rakija.)

118.

ODLAGA – usitnjena drva za potpalu, za odlaganje vatre (pr. Obično bi nacijepao dva-tri sepeta odlage da ne dangubi svaki dan oko odlaganja vatre. Prije je bilo lakše kad je u dvorištu bilo i granja, ne bi trebalo sitniti i tesati drvo za ogrjev nego bi se uzelo malo sitnog i suvog granja i još bi se čupnilo malo slame ako već nije bilo papira i nisu trebale nikave kocke za potpaljivanje.)

119.

PALE I PIRIZA – čobanska igra; pala – palica tj štap dužine oko pola metra, debljine dva-tri centimetra tako da je može dobro obuhvatiti dječija ruka i od tvrda drveta da se ne bi polomila kod prvog udarca; piriz je isto takav komadić drveta duđine pedlja ili još kraći a za igru je još potrebna i “baba” – rašljasto drvo dužine pale koje se zabada nakoso u zemlju i na koji se naslanja pala. Igra se sastojala (ako me sjećanje ne vara) u tome da igrač koji izbija piriz pokušava ga što jačim udarcem odbaciti što dalje od “babe” tako da protivnik ima što manje šanse probaciti piriz kroz trokut koji čini pala i “baba”. Čini mi se da je otprilike to bila igra a igrači bi se smjenjivali kada onaj koji ne servira probacio piriz kroz trokut. Oni koji su stručniji u sjećanju i friškije memorije neka me dopune ili isprave.

120.

KEZMICA – mlada krmača (pr. Noćas je ona šarena kezmica oprasila petero prasadi)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 11

101.

MASLO – mast svinjska (pr. U naše doba dječija marenda bi se sastojala od šnjite kruha namazane maslom malo posoljene; garantiram da je bila hranjivija, zdravija i ukusnija od svih marendi koje se danas mogu kupiti)

102.

RANKA – vrsta šljive koja dozrijeva ranije, već krajem lipnja (pr. Šljiva ranka bi ocvala ranije i rijetko kada bi ju ubio mraz, pa je zato svake godine bilo rakije rankovače.)

103.

ZEZRELIJA – vrsta koštunjavog voća, okruglih plodova i u našim krajevima je vrlo teško bilo pronaći dvije iste zezrelije; idu od crnih, crvenih do žutih plodova. (pr. Od zezrelija se ne bi isplatilo ni peći rakiju jer se plaćala malo, a ako bi netko vatao puno rakije od zezrelije znači da je ubacio puno šećera u kom.)

104

MADŽARICA – vrsta šljive, bistrica (pr. Madžarica je voćka koje ima najviše u našim krajevima a osim što je dobra za rakiju od nje se pravi jako dobra mermelada.)

105.

VINTAČA – drvo promjera 5-10 cm kojim se prilikom izvoza drva iz šume steže tovar drva na prikolici , kolima, vintajući to drvo tj vrteći ga u krug dok se lanac kojim je zavezan tovar ne pritegne dovoljno

106.

VINTATI – zakretati, vrtiti (pr. Poznata je anegdota u kojoj snaja vozi svekra u auto pa u krivini ovaj viče: Vintaj, snajo, vintaj! i pošto nije dobro vintala završe u jarku... Neću zapisivati vulgarni dio anegdote jer su psovke i previše prisutne u našem kraju)

107.

PRISTAVITI – staviti, “pristaviti kavu da se peče”, “pristaviti ručak”...

108.

INADITI SE – svađati se (pr. Braća se poinadila.)

109.

OMBAR – ambar, udžera, spremište za žitarice i ostalo na seoskom imanju (pr. Idi natoči rakije u ombar. Tegljica ti visi iznad bureta.)

110.

UDŽERA – ambar, spremište a često je u prošlosti dok se živjelo u velikim obiteljima bila i “kuća za mladence”