MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 12

111.

VODITI – u našem selu izraz kada krava (za razliku od krmače koja se “ganja”) se želi pariti. (pr. Naša Perava vodi, moraćemo je odvesti kod bika ili zvati veterinara.)

112.

ČVOKA – čvoruga,čvrga; udariti čvoku, udariti čvoku po glavi sudruga kažiprstom ili srednjakom zapinjući za palac – to je bio uobičajeno uglavnom kod dječaka kao neka vrsta kazne ili naplate duga (pr. Ako me rekneč tati i mami dobićeš pet čvoki.)

113.

LUKŠIJA – sredstvo za pranje kose u prijašnja vremena, ono što bi danas bio šampon ( pr. Lukšija se pravi ovako: provriješ vodu i u nju sipaš lug pa pustiš da se oladi, zatim to procijediš i eto ti prirodnog šampona koji su koristile tvoje bake.)

114.

BAJER – u izgovoru ponekad i baer: povišena obala Save (pr. Eno ga na bajeru čuva krmke.)

115.

UTVAJ – ničije zemljište (seosko) na kojem raste trava i po kojem slobodno pase sva živina. U Svilaju su to bili Kruščik i Jos, a prije nego su sagrađene veterinarska, kuće od učitelja ,prodavnica i ambulanta bio je utvaj i uz staro korito Bušćanice blizu crkve. U Slavoniji je bio utvaj između sela i Save, a 70-tih godina prošlog stoljeća vojska je posadila topole na utvaju između sipa i Save.

116.

KAPARA – predujam, novac koji daje kupac da bi osigurao kupovinu za sebe (vrlo opsežno objašnjenje kod Klaića)

117.

ODLAGATI – potpaljivati (vatru) (pr. Odložio je vatru pod kazanom i onda je promiješao kom da ne zagori i čekao da procuri rakija.)

118.

ODLAGA – usitnjena drva za potpalu, za odlaganje vatre (pr. Obično bi nacijepao dva-tri sepeta odlage da ne dangubi svaki dan oko odlaganja vatre. Prije je bilo lakše kad je u dvorištu bilo i granja, ne bi trebalo sitniti i tesati drvo za ogrjev nego bi se uzelo malo sitnog i suvog granja i još bi se čupnilo malo slame ako već nije bilo papira i nisu trebale nikave kocke za potpaljivanje.)

119.

PALE I PIRIZA – čobanska igra; pala – palica tj štap dužine oko pola metra, debljine dva-tri centimetra tako da je može dobro obuhvatiti dječija ruka i od tvrda drveta da se ne bi polomila kod prvog udarca; piriz je isto takav komadić drveta duđine pedlja ili još kraći a za igru je još potrebna i “baba” – rašljasto drvo dužine pale koje se zabada nakoso u zemlju i na koji se naslanja pala. Igra se sastojala (ako me sjećanje ne vara) u tome da igrač koji izbija piriz pokušava ga što jačim udarcem odbaciti što dalje od “babe” tako da protivnik ima što manje šanse probaciti piriz kroz trokut koji čini pala i “baba”. Čini mi se da je otprilike to bila igra a igrači bi se smjenjivali kada onaj koji ne servira probacio piriz kroz trokut. Oni koji su stručniji u sjećanju i friškije memorije neka me dopune ili isprave.

120.

KEZMICA – mlada krmača (pr. Noćas je ona šarena kezmica oprasila petero prasadi)