MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI 11

101.

MASLO – mast svinjska (pr. U naše doba dječija marenda bi se sastojala od šnjite kruha namazane maslom malo posoljene; garantiram da je bila hranjivija, zdravija i ukusnija od svih marendi koje se danas mogu kupiti)

102.

RANKA – vrsta šljive koja dozrijeva ranije, već krajem lipnja (pr. Šljiva ranka bi ocvala ranije i rijetko kada bi ju ubio mraz, pa je zato svake godine bilo rakije rankovače.)

103.

ZEZRELIJA – vrsta koštunjavog voća, okruglih plodova i u našim krajevima je vrlo teško bilo pronaći dvije iste zezrelije; idu od crnih, crvenih do žutih plodova. (pr. Od zezrelija se ne bi isplatilo ni peći rakiju jer se plaćala malo, a ako bi netko vatao puno rakije od zezrelije znači da je ubacio puno šećera u kom.)

104

MADŽARICA – vrsta šljive, bistrica (pr. Madžarica je voćka koje ima najviše u našim krajevima a osim što je dobra za rakiju od nje se pravi jako dobra mermelada.)

105.

VINTAČA – drvo promjera 5-10 cm kojim se prilikom izvoza drva iz šume steže tovar drva na prikolici , kolima, vintajući to drvo tj vrteći ga u krug dok se lanac kojim je zavezan tovar ne pritegne dovoljno

106.

VINTATI – zakretati, vrtiti (pr. Poznata je anegdota u kojoj snaja vozi svekra u auto pa u krivini ovaj viče: Vintaj, snajo, vintaj! i pošto nije dobro vintala završe u jarku... Neću zapisivati vulgarni dio anegdote jer su psovke i previše prisutne u našem kraju)

107.

PRISTAVITI – staviti, “pristaviti kavu da se peče”, “pristaviti ručak”...

108.

INADITI SE – svađati se (pr. Braća se poinadila.)

109.

OMBAR – ambar, udžera, spremište za žitarice i ostalo na seoskom imanju (pr. Idi natoči rakije u ombar. Tegljica ti visi iznad bureta.)

110.

UDŽERA – ambar, spremište a često je u prošlosti dok se živjelo u velikim obiteljima bila i “kuća za mladence”

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (10)

kazan za pečenje rakije

ispred kazana u sepetu su drva

91.

SAVAC – 1. vrsta vjetra, sjeverac; kod nas hvata zalet na Savi od Oprisavaca prema skeli i vrlo je hladan; 2. pijesak koji se vodi iz Save smeđe boje i za razliku od dravca koji je bijele boje je jako grub ali zato idealan za frajkanje tj malterisanje

92.

PRIMENJAK – nadimak (pr. U Svilaju je svatko imao svoj primenjak.)

93.

PRIMENJČITI SE – zvati koga po nadimku, često radi izrugivanja (pr. Šta se primenjčiš? Nemoj se primenjčit!)

94.

ŽIVJETI – “on živi sa njom”; “ona živi sa njim” i sl. U ovdašnjem govoru to je uljudan izraz za dvoje koji nisu u braku niti na istom mjestu stanuju a žive kao da su u braku. (pr. Javna je tajna da Pejić živi s Anđurom.)

95.

KALUF – kalup (pr Mama je ispekla kolače u kalufima.)

96.

ŽMARITI – pušiti cigarete (pr. Žmari jednu za drugom, ne pristaje.)

97.

JESENCIJA – esencija, octana kiselina (pr. Prije su kod nas umjesto octa zakiseljavali salatu sa razvodnjenom jesencijom.)

98.

MESARA – svinjokolja, kolinje (pr. Mesare bi započinjale sa hladnim jesenskim danima.)

99.

VJEŠALA – naprava na koju se vješaju svinje da bi se mogle raspravljati ( pr. Prije nego je došao način šurenja  i vješanja krmaka na vješala da bi se izvadio drob i rasjeklo na polovice, opaljivala se dlaka svinje sa slamom i raspravljalo se na drvenim vratima ploženim na tlu.)

100.

RASPRAVLJATI – raspravljati iznutrice od svinje, raspravljati cijelu svinju (pr. Žene su raspravljale drob dok su muškarci rasijecali i raspravljali ostale komade.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (9)

DJED FRANJO (nestao 1945.)

81.

BJELIĆ – vrsta kukuruza sa bijelim zrnom (pr. Kad bi se samljelo brašno od bjelića imali bismo najbolje pure i prove.)

82.

ŽUTIĆ – vrsta kukuruza sa žutim zrnom, koji se više ne sije jer su došli hibridna sjemena (pr. Posijao ćaća nekoliko redova bjelića uz žutiće pa ispalo puno šarenih kuruza.)

83.

BRZAK – vrsta kukuruza koji je brzo rastao (pr. Kad bi izniknulo žito i kad bi po jarcima ostalo prazno onda bismo zašli pa motikom posijali brzake.)

84.

REKLJA – vrsta odjeće koja je činila narodnu nošnju ovih krajeva; ženska bluza

(MOLIM ONE KOJI ZNAJU VIŠE O NARODNIM NOŠNJAMA I OBJASNITI BOLJE O ČEMU SE RADI DA UPOTPUNE OVE RUPE KOJE JA OSTAVLJAM RADI NEZNANJA)

85.

SKUTIJE – vrsta podsuknje. Kod nas ga nose još samo stare bake a napravljeno je od izbijeljenog lanenog platna.  (pr. Babi je virilo skutije bijelo kao snijeg ispod suknje.)

86.

ČORAPE – čarape (pr. Nosio je i ljeti i zimi vunene čorape koje mu je plela žena.)

87.

ŠTRAMPLE – kod Klaića “štramplice – dugačke hlačice za najsitniju djecu” ; u realnosti su to spojene čarape sa dugačkim gaćama ( pr. Štrample su uobičajeno nosile ženskice mada sam vidio jednog radnog kolegu koji je pozajmio štrample od žene, odrezao čarape sa njih i utopljen radio po hladnom vremenu.)

88.

KIRVAJ – godišnji sajam, vašar, crkveni blagdan. U Svilaju je dva puta godišnje: 23. travnja je blagoslov polja – Sveti Juraj u selu nazvan Jurjevo i 12.rujna je patron župe – Ime Marijino u selu nazvan Pazarić (Pozarić).

89.

GAJLON – galon, staklena posuda (pr. Mama je pripremala povrće i mermelade koje je spremala u gajlone za zimu dok bi otac spremio nekoliko gajlona šljiva uronjenih u zašećerenu rakiju.)

90.

JAČMENJAK – upala na oku, bubuljica na očnoj opni (pr. Kad bi netko imao jačmenjak išao bi po selu tražiti ženu koja doji dijete da mu zakapa oko a postojalo je i vjerovanje da se jačmenjak liječi ako se preko oboljelog oka prevuče mačiji rep i mačka se prebaci preko ramena.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI [8]

foto iz 70-ih

 --------------------------------

71.

ŠIŠ – 1. vrsta peći od tankog lima (bez šamota) koja se brzo zagrije i još brže ohladi; 2. limena naprava, kutijica, obično okrugla ako me ne vara sjećanje, poneke i s ručkom za miješanje, u kojima se pržila sirova kava kod kuće (pr. Kad se pržila kava pola sela bi zamirisalo.)

72.

KAVENO – boja kave, jedna nijansa smeđe boje (pr. Eno Marko Marković dotjero kavenu limuzinu iz Njemačke.)

73.

GOLUBI SE – naoblačuje se tj na vedrom nebu se pojavljuju oblaci (pr. Nebo se golubi.)

74.

GAS – petrolej za svjetiljku (usp. kod Klaića) [pr. Svijeća na gas je imala fitilj koji je bio uronjen u gas i pomjerajući fitilj više ili manje da viri van iznad svoga  ležišta stvarao bi se veći ili manji plamen ispod cilindra koji su čuvali od nas djece da ne bismo ga razbili.]

75.

KIRIJA – kod nas je ova riječ označavala prijevoz robe i drugih dobara, bilo to dovoziti kupljenu robu iz grada, bio to prijevoz sa polja ili iz šume (pr. A koliko će me koštati kirija da mi dovezeš sporet sa Koridora?)

76.

KIRIJAŠ – osoba koja obavlja kiriju  (pr. Meho ti je najbolji kirijaš u okolici.)

77.

TRGATI – brati (kukuruz) {pr. Mama i tata su otišli trgati žito a kad se vratimo iz škole i mi ćemo ići.}

78.

OTRGATI – obrati (kukuruz)  {pr. Otrgali smo žito baš prije nego će udarit snijeg.}

79.

ŽITO – u Svilaju i okolici glavna žitarica je bio kukuruz pa se koristio ponajviše naziv žito za kukuruz suprotno od Slavonije gdje se naziv žito koristio za pšenicu (pr. Išli smo kopati žito a čiko Stijepo ga je proorao dan prije sa svojom kobilom.)

80.

KURUZ – kukuruz (pr. Mrvio je kuruze komačom.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (7)

 moja baka Ivka, preminula 1942.

_____________________________________________________

61.

NATMUNJILO SE – naoblačilo e, na kišu će; izraz koji se čuje kod Vrbovčana

62.

ŠTRANJGA – kod Klaića “debelo uže” ; u Svilaju nije tako određeno nego se odnosilo na svu užad (pr. Daj mi štranjgu da uputim kravu)

63.

ŠTRIK – isto što i štranjga, čak je i uobičajenije negli štranjga (pr. Uzeo je štrik i zavezavši ga za dasku i za jednu debelo granu od stare kruške napravio je djeci ljuljašku.)

64.

ĆETI – htjeti (pr. A ‘oće l’ on ćeti uzet tebe za ženu?)

65.

MORE – može (pr. More biti da oće a more biti i da neće.)

66.

PONJAVA – deka, pokrivač (pr. Pokrij se kolika je ponjava a ne koliko si dugačak.)

67.

LUGARA – pregrada-ladica u šporetu u koju se skuplaj lug–pepeo (pr. Bacio je opušak u lugru pa kad se filter zapalio počelo je smrditi jaku.)

68.

LUG – pepeo (pr. Lug se koristio prilikom pranja u parijenci a i za pravljenje lukšije kojom se prala kosa.)

69.

LUGAVO – siva boja, nešto se zove lugavo ako ima boju luga (pr. Bio je obukao lugavi anjcug.)

70.

TABLJA – ili tabla; lim na gornjoj strani peći, onaj na kome se kuha, koji stoji iznad ložišta (pr. Otac bi znao dopeći kruh na tablji jer smo svi voljeli kad bi postao hrskav a on bi rekao da je to dobro za stomak.)

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (6)

 jedno od tri zvona na  prijeratnoj crkvi - srušena 1992.)

_________________________________________________

51.

KRUŠNICA – dio peći (šporeta) u kojem se peče kruh ali i ostalo, rerna [pr. Zatvori cug da se ugrije krušnica.]

52.

ŠPORET – peć na drva, govori se i šparet; štednjak (pr. Prije nego li će padati kiša šporet toliko povraća dim da je skoro nemoguće odložiti vatru.)

53.

STOŽINA – drveni stup debljine 15-20 cm i visine 4-5 m koji zaboden u zemlju služi da bi se oko njega dilo sijeno ili slama. U Svilaju  se nije uobičavalo govoriti stog sijena ili slame nego se jednostavno govorilo sijeno (sadìveno)  ili slama. (pr. Pokojni brat Andrija je znao lijepo saditi sijeno oko stožine.)

54.

MOTKA – 1. drveni štap 2-3 metra dužine (možda i duže) koji služi za tresti šljive. 2. ravno drvo većeg prečnika (otprilike kao i stožina) i odgovarajuće dužine koje služi za učvršćivanje (vezanje) voza sijena, slame, klašure, snoplja... (pr. 1. Uzeo bi motku i udarao po šljivovim granama da su padali i lišće i grančice zajedno sa šljivama. 2. Kad bi smo natovarili voz na kola onda bismo svezali motku da se voz ne privrni.)

55.

VOZ – kaže se voz sijena, slame itd kada je isto natovareno na drvena kola, platon ili prikolicu. (pr. Na platon bi se montirale lege i onda bi se mogao natovariti puno širi i duži voz.)

56.

BANKETA – ili banjketa, kamara ili skup na koji su složeni snopovi klašure. (pr. Kao djeca znali bismo se sakrivati iz banjketa i ulaziti unutra, tako da su to bile prave avanture.)

57.

CURIK, UOT, AR, EEE  – komande pri radu i vožnji sa zapregom (za nazad. skretanje ulijevo ,udesno, za zaustavljanje)

58.

BUNJIŠĆE – također bunišće, smeće (pr. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali.)

58.

LEMUNZIJA – kod Klaića lemozina – elemozina; milodar u crkvi. (pr. Lemunzija u Kruv svetog Ante je uvijek bila nešto posebno u našem kraju, ako bi se u normalnu lemunziju dala jedna marka u Kruv svetog Ante bi se dalo deset.)

59.

KURTALITI – držati pravac tj razmak između redova prilikom sijanja kukuruza sa zapregom; tj uz pomoć kurtala – drveta povezanog  alkom s točkovima na koje se prikačuje sijačica – pomicatri točkove ako se skrene od već zasijanih redova. (pr. Mene je zapadalo kurtaliti dok je otac držao sijačicu a brat Andrija bi vodio krave)

60.

KURTALO – jedan tip držala kojim se upravljao razmak i ravnina redova pri sijanju kukuruza sa zapregom. (pr. Zato sam i zapamtio i zapisao da je postojalo kurtalo, mada se danas točno ne mogu prisjetiti svega)

--------------------------------------

RIJEČ PO RIJEČ(4)

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Vidim pjesnice da si ostao pjesnik i da si ponio Svilaj sa sobom i da si ga u tudini obukao u rijec , te mu dao dostojanstvo, koju su mu oduzeli, jer je bio malo mjesto, kao sitni, nasukani komadic kruha u slijepom crijevu atlasa, a ti si mu vratio jezik, koji mu je oduvijek pripadao, kojim su disali nasi preci. Kako bi se obradovali, da cuju, da djeca njihove djece pripovijedaju svojoj djeci na njihovom jeziku, o vremenu ispod duda!

________________________________________________

Kata Ravnjak-Matanović

Bok rodjak,kako ste,sta ima kod vas,evo ja u njemackoj kod mojih,pa sam saznala par novih rijeci,ako ih nebudes vec imao....Kumlejsati-bojati crvenom zemljom sporete.Krpelje-drveni dio koji je spajao đeram i kovu..Trkača na zubači,dio koji je ustvari trkao ili odredjivao smjer...

Gaz,blato za kuce...Prvačiti,kopati kuruz prvi puta...

pozdrav za sve,kad sta novo saznam,javim ti...

_________________________________________

Stanić Ilija

cebe i schvargla

___________________________________________________

  
jozo.matanovic.96

raljka jel to bio naziv za neku zdjelu

_______________________________________________-

Antonela Kohon

Inizio modulo

bilo bi lijepo Franjo kad bi se ovo izdalo u obliku neke knjigice,da ne ostane samo u ovom obliku.Ideja da to sve skupis na jedno mjesto je odlična i želim ti puno uspjeha

__________________________________________-

Ruzica Kopacevic-Milicevic

Evo i ja se uključujem :pošto je sada jesen, vrijeme je da se sa komačem komaju kuruzi, meću u sepet, a potom loži vatra sa odlagom od otučaka, pa kad se zagrije štednjak da se na njemu ispeče kava, da se špice ljuskaju-nedaj Boze da bude kakva kijameta.Zatvorite pendžere, jer je hladnu u ganjku, unesite legenj, zimi se puno mokri i ne zaboravite da se pokrijete crljenim jorganom. Prije spavanja ne bacajte bunišće da ne isprznite avliju, a i da , nedaj Bože nebi nagrajisali. A joooj, umijte se prije spavanja, jer vam je lice brzgavo i utrnite svjetlo!

---------------------------------------------------------------------------

Kata Ravnjak-Matanović

 nije štednjak Ruzo,šporet...ili šparet...

---------------------------------------------

Ruzica Kopacevic-Milicevic

 je, je sporet, ali i stednjak se koristio, a sporet ima veze sa madjarskim jezikom....

----------------------------------------------