domenica 30 settembre 2012

RIJEČ PO RIJEČ




ajmo dalje
znam da ima puno nezapisanih   riječi i onih koje treba iščupati sa najdna zaborava
evo Pejo je njaktivniji suradnik
ja ću malo pomalo uvrstiti sve riječi do kojih dođem
nedajmo ništa zaboravu
---------------------------------------------

Pejo Matanovic GSvilaj


Baga-buba
Laga-duda
_________________________________


TREŠ VRŠI ŠENICU (moj tata, komšija Peša Pepin i drugi)
 

venerdì 21 settembre 2012

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (2)



nastavljam prepisivati iz moje prijeratne bilježnice
i one riječi koje su već spomenuli suradnici
ili one riječi koje su u upotrebi na širem području

ZNAM DA JE VRLO TEŠKO POBIJEDITI STID I PRIZNATI ONO ŠTO SMO BILI U DJETINJSTVU
ONO ŠTO SU NAŠI KORIJENI
ONO ŠTO U BITI JESMO

hrabro
i ja sam se godinama stidio i hvala Bogu da sam uspio pobijediti taj stid
možda poneke od ovih riječi probude u nama davno uspavanu i nepreglednu ljepotu naših krajeva

idemo naprijed u našu prošlost:

na fotografiji:moj otac Pejo i mama Ana (sa kravljom zapregom smo obavljali veliki broj poslova)



4.
PRACIJEP – ruda (vidi) na zaprežnim kolima za volove (ili krave) – rascijepljeno  drvo koje spaja kola i jaram. Za razliku od rude kojastoji u vodoravnom položaju, jer je pričvršćena za konstrukciju kola ili platona, pracijep je prišvršćen za prednju osovinu i kad je slobodan od zaprege pada na tlo. To je čvrsto drvo (meni je nepoznato koje) , prečnika 10 -20 cm, dužine kolika je dužina vučne snage. (pr. Digni pracijep da upregnemo volove)

5.
TELJUG – sastavni dio za uprezanje volova (ili krava) u jaram. Napravljen je od drveta (moj otac je koristio jasen) koje je smotano u obliku slova U a u jednim kraku su rupe za žbice.
(pr. Prvo se stavi teljug volu na vrat pa se onda teljug ubode u jaram i pričvrsti se žbicom da ne ispadne)

6.
NJEŠTO – nešto, izrijek kod starijih (pr Nješto me gleda poprijeko)


7.
FAJERCAG – upaljač, iskrivljena njemačka riječ (u Kljaićevom riječniku stranih riječi: fajercajg)
(pr. Daj mi fajercag da pripalim cigaru)

8.
VIJETNAMKA – vjetrovka, jakna izrađena po uzoru na američke vojne,popularna i nošena 70-tih  i početkom 80-tih (pr. Vidiš onog frajera u vijetnamki)

9.
BRIJEG – u našem zemljoradničkom govoru označava povišeno mjesto na njivi (pr. Na brijegu mi je rodilo dobro ali je u mlaki sve voda potušila)

10.
MLAKA (izgovor kao u riječi svraka dok sa izgovorom kao u riječi mlak; mlaka; mlako – označava ime jedne njive – množina Mlake) – u našem zemljoradničkom govoru mjesto na njivi na kojem često leži voda od kiša ili od visokog vodostaja Save. (pr. Ove godine zbog ove suše samo u mlaki je rodilo a na brijegu se sve posušilo)

11.
JARAK – kanalić za istačanje vode sa njive. Nastaje razaranjem brazdi. (pr. Išao sam pročistiti jarke da isteče voda)

12.
SIP – nasip. Uz rijeku Savu i uz kanale obrambeni nasip  protiv poplava. (pr. Sava se izlila od sipa do sipa)

13.
SPUŽ – puž (pr. Jesi li išo ove godine brat spuževe?)

14.
ISAN – inksan (turcizam), osoba ljudska (pr. Kaki je to isan kad toliko suje)


15.
BABAK – drveni stup u ogradi, za razliku od kolca to je obično postavljen u ćošku (uglu) ili uz kapiju, a mož biti i u cijeloj ogradi. Nisam siguran da se ova riječ ne upotrijebljava i za betonske (pa tako i za željezne) babke. (pr. Kad sam bio malen popeo bih se na babak i sjeo i gledao kako tetak Mijo potkiva konje)

16.
KOC – kolac (pr. Otac me upita: “Jesi li zašiljio koceve?)

17.
SKOČAVICA – ziherica, igla skopčanica, za skopčavanje, još se kaže i skovča (pr. Stavi skočavicu ako ti je otpala pula)

18.
NASKRADATI – nastradati  (pr. Mili Bože što smo naskradali devedeset druge)

19.
MUŠTULUK – donošenje dobre vijesti koja se nagrađuje (pr.Odnio sam babi Ruži muštuluk i dobio iljadarku)

20.

TUCAK – uskršnje obojeno jaje (pr. Pobijedio bi i odnio onaj čiji tucak razbije obje strane tucaka drugog igrača u ovoj Uskršnjoj tradiciji)

domenica 16 settembre 2012

ZA NAŠ RIJEČNIK



Zahvaljujem svim koji pridonose ovom našem riječniku... reći ću slobodno jednom od najbogatijih riječnika koje sam imao prilike čutu makar u ovim dijelovima svijeta.
 (Primjera radi, napomenuću da sam od svoje rodbine čuo poseban naziv za svaku vrstu rođaka, i to bih volio da se negdje zapiše, netko tko to može dobro provjeriti, sestrić, bratićka, stričevićka ili kako već ide po redu naše gramatike.)
Evo ovdje onoga što su mi poslali prijatelji preko FB ili na blog
mr.sc. Anto Knežević, predsjednik udruge “fra Grga Vilić”, radi na riječniku ovih naših krajeva i vjerujem da ćemo mu uspjeti malo pripomoći.

____________________________________________________________
______________________________________________________________
SURADNICI – potpisao sam ih kako su predstavljeni na internetu a ako netko želi da ga potpišem drugačije, javiće mi pa ću
_________________________

Lacky Gord


Olba rakije- pola litre rakije.
____________________________________

Pejo Matanovic GSvilaj

Brzgav-musav,zamazanog lica
Monta-stropni blok
Suruntija-nevrijeme a čuo sam i "salauka"
Šotara-krunjač za kukuruz
Duvar-zid u prostoriji
Skemlija-drvena sjedalica bez naslonjača
Ijer-u značenju "zašto"
Obikla-Znači navikla,privikla a obično se koristilo kad nevjesta dođe pa se pita "kako si jesi se već obikla"
Kodom-znaci tek,upravo,maloprije npr "kodom sam dosao"
Babak-stup u ogradi
Vinjaga-drvena ili metalna konstrukcija uz koju se penje vinova loza
_______________________________________________________
Tepih zovu stariji i tepik
Kredenac-nesto slicno vitrini ili komodi
Ogreljiti ili ogrečaniti-ogrebati
Suboriti-srušiti
Lug-pepeo
--------------------------------------------------------------------------
Utruniti-ugasiti npr."utruni taj radio" (čudno da se nije nitko prije sjetio ovog izraza :D
Uteći-pobjeći
Uketiti-nešto kao skameniti se od straha
______________________________________________________________
Ambrela-kisobran
Napako-znaci naopako a kaze se i "s opake strane" sto znači "s druge strane ili na poleđini"
Deder-daj
_____________________________________________________________________________

Stanić Ilija

-nakastile sam išao u dućan ...:)
-ma de ba jami )
_________________________________________________

Slavica Pavlović Vucić

Gubice-usne, Pendžer-prozor, Račanjka-pekla se i darivala na badnjak,u G.Svilaju su je zvali Stambolka,a u Vrbovcu kod moje druge bake Duga...a moja baka Slavka je zvala Tepih-pepik, Vitrina-vitorina a mi smo je djeca stalno ispravljali i smješkali se...sad se i meni to isto dešava,dečki mi sa smješkom repliciraju..Otoman-krevet sa žicama bez naslona...Užeg-stric kovač ga je kovao za razgrtanje žere...
________________________________________________________________________________


domenica 2 settembre 2012

MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI (1)



počeo sam prepisivati iz jedne prijeratne bilježnice ove riječi koje sam bio počeo prikupljati
dok je bilo puno starijih koji su ih upotrijebljavali i znali njihovo značenje
ima nas puno koji biusmo htjeli oteti od zaborava puno lijepih naših originalnosti pred nadirućom globalizacijom

pozivam i molim sve koji mogu riječju, fotografijom, dokumentacijom ili bilo čime potpomoći

ispraviti moje eventualne pogreške

hvala vam unaprijed







MALI RIJEČNIK EGZOTIČNIH RIJEČI
koje se čuju u Svilaju
TJ RIJEČI IZ MOG DJETINJSTVA


1.
DOLJNJI – Izrijek za “donji” u selima Gornji i Donji Svilaj (primjer: Idem u Doljnji Svilaj.)

2.
POLA – Okrugla drvena posuda koja je napravljena motanjem tanke drvene ploče (5 – 10 mm) i odozdo zatvorena sa dnom od istog materijala. Po izgledu kao doboš - bubanj. U našoj kući se upotrijebljavala za mrviti u nju kukuruz ili slične radnje (primjer: Namrvi pola pole žita.)

3.
PULA – dugme, puce (pr. Baba Zelenkuša je znala govoriti: Ugasi tu Bijelu pulu /misleći na Bijelo dugme/ i navij Bubala da pjeva.)
__________________